Predstavljen Leksikon Antuna Gustava Matoša

Leksikon Antuna Gustava Matoša, novo izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, posvećeno prvom modernom hrvatskom književniku koji je u mnogočemu bio ispred današnjeg vremena, predstavljen je u utorak u Zagrebu, kao djelo koje donosi nova čitanja i razumijevanja opusa pisca “o kojem je naizgled sve rečeno, ali ga se malo doista čita”.

Putem 150 autorskih članaka opisuju se i tumače najbitnije Matoševe pjesme, novele i putopisi, tiskane knjige, motivi, teme i pojmovi, a leksikon donosi i kronologiju njegova života i djela te popis svih natuknica s tematskim uputnicama.

Iako je potaknuto Matoševom dvostrukom obljetnicom, 140. godišnjicom rođenja (1873.) i stogodišnjicom smrti (1914.), to nije prigodničarsko izdanje i na njemu se radilo puno temeljitije, ocijenio je Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Po Vujićevim riječima, Matoš je bio jedan od nekolicine kreatora moderne Hrvatske na prijelazu iz provincijalizma u modernitet, što se osobito ogleda u leksikonu kroz razradu mnogih još i danas “rizičnih” pitanja, poput domovine, nacije, jugoslavenstva, nacionalizma, o čemu su Matoševi stavovi bili “moderniji od mnogih današnjih koji plutaju bespućima hrvatske povijesne zbiljnosti”.

“Matoš je u mnogočemu bio ispred današnjeg vremena, povijest ga predugo nije slušala, danas ga samo povremeno čuje, no Leksikon će pomoći da ga se čuje još više”, istaknuo je Vujić.

Ocijenio je da se leksikon koji su uredili Tomislav Šakić i Igor Hofman “može čitati kao uzbudljiv oman o rizičnom životu u kojem glavni junak pliva protiv struje i magle, no za sobom ostavlja upaljena svjetla”.

Tom izdanju, kojim Leksikografski zavod nastavlja niz posvećen važnim pojedincima hrvatske kulturne povijesti, prethodili su Krležijana, Leksikon Marina Držića, Leksikon Ruđera Boškovića te hrestomatija “Misli i pogledi A. G. Matoša” Mate Ujevića iz 1955. godine.

Matoš je inspirirao glazbenike, od Cigoja do Hladnog piva

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić pohvalila je urednike što su se prihvatili tema kojima se nitko prije njih nije bavio, pa često nisu imali stručne sugovornike i kretali su od nule, ali i što su donijeli novi pristup u izradi osobni leksikona.

Ocijenila je kako nije riječ o tipičnom takvom djelu, s obzirom da u njemu nema biografija suvremenika ili opisa svakog objavljenog teksta, već o velikom leksikonu problemskih tema o Matoševom djelu.

“Urednici su pošli od tradicije, no dobili smo tematsko-esejistički leksikon u kojemu su došle do izražaja sve razine Matoševa djela, svi žanrovi i pojmovi, teme koje se i danas mogu iščitati”, ustvrdila je.

Kao još jednu važnu ulogu leksikona Oraić Tolić vidi u tome što se uhvatio u koštac s dva mita koja se vežu uz Matoša. “Jedan je mit o njegovoj kontradiktornosti, a drugi o čudnoj i manjkavoj naobrazbi, oba su ih stručni krugovi pokušali pobiti, no srušeni su tek ovim leksikonom” , istaknula je.

Među zanimljivim činjenicama koje se mogu pročitati u leksikonu su i kako je 28 Matoševih pjesama uglazbljeno, od kojih je Notturno pretočen u čak osam skladbi, a njegovi su stihovi nadahnuli raznolike glazbenike, od Krunoslava Cigoja do Hladnog piva, kao i da je Matoš bio prvi hrvatski teoretičar i kritičar plesa.

Pred kraj godine Leksikografski zavod podsjetio je i na svoje aktivnosti, među kojima se ističe petnaestak projekata u tijeku, poput sasvim novih izdanja, Tehničke enciklopedije, Enciklopecije hrvatskog srednjovjekovlja i Zagorske enciklopedije, a pohvalili su se i velikim porastom posjeta internet stranica, od njih par stotina prije tri godine do više od deset tisuća koliko je zabilježeno u studenom.

“Zavod je krenuo u smjeru u kojem želimo, nismo sasvim zadovoljni i neke reforme tek slijede”, ustvrdio je Vujić. “Bez obzira na ishod ponekad dramatičnih političkih turbulencija Zavod ima snažno utemeljenje”, zaključio je.