Knjiga jezikoslovke Marine Marinković “Kajkavski govori istočnoga Gorskog kotara” predstavljena je u utorak u zagrebačkoj knjižnici Bogadan Ogrizović.
Knjigu su predstavili dijalektolog Josip Lisac, recenzentice Anita Celinić i Sanja Zubčić te autorica Marina Marinković.
Prof. Lisac je ocijenio kako je autorica objavila vrlo potrebnu knjigu hrvatskoj dijalektologiji te dodao kako je veoma korisno poglavlje o tvorbi riječi u obrađivanim idiomima..
Ta je jezična razina, naglasio je, u hrvatsko genetskolingvističkom radu izrazito zapostavljena. “Zapadni Gorski kotar dijalektološki je istraživan mnogo više od istočnoga”, napomenuo je dodavši kako je i to razlog posebnoga interesa za ovu monografiju.
Ocijenio je kako autoričino proučavanje pokazuje da podrobno istraživanje može donijeti plodne rezultate i dodao kako unatoč promjenama što su ih donijele seobe, sad sve više uviđamo da je u današnjim govorima sačuvana starina nerijetko u visokoj mjeri.
Istaknuo je kako su postupni prijelazi među narječjima ponegdje sačuvani što je autorica lijepo pokazala na primjeru mjesta Osojnika.
Taj je idiom, napomenuo je, smještena na goranskom istoku blizu čakavskih mjesnih sustava, tako da je logično da je prijelaznoga tipa, čija je prijelaznost očito stara.
Podsjetio je i kako je u knjizi detaljno prikazana fonologija, morfologija i tvorba triju idioma – Osojnika, Smišljaka i Lukovdola. “To su reprezentanti triju skupina govora kajkavskoga goranskog istoka”, rekao je dodavši kako je Osojnik predstavnik jugoistočne skupine govora, Smišljak središnje, a Lukovdol sjeverozapadnoga dijela.
Anita Celinić je ocijenila kako je autorica u fonološkom dijelu knjige obradila samoglasnike, suglasnike i prozodiju te sinkronijski i dijakronijski opisala strukturu pojedinih govora i na primjerima pokazala značajke tih idioma.
Smatra kako je vrijednost knjige u zabilježenoj građi što će biti poticaj za rad drugim istraživačima.
Govoreći o morfološkom dijelu knjige Sanja Zubčić je istaknula kako bi se, bez obzira na specifičnosti lukovdolskoga idioma moglo govoriti o jedinstvenom morfološkom sustavu triju idioma koje obrađuje autorica.
Autorica Marina Marinković je istaknula kako je knjiga nastala na temelju prerađene doktorske disertacije
Knjiga “Kajkavski govori istočnoga Gorskog kotara” (261 str.) podijeljena je na 11 dijelova. Nakon uvoda prikazana su dosadašnja istraživanja, povijesno-zemljopisno-etnografski okvir istraživanoga područja, fonološki opisi govora Osojnika, govora Smišljaka te Lukovdola, morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora, tvorba riječi u istočnogoranskim kajkavskim govorima te klasifikacija istočnogoranskih kajkavskih govora. Na kraju su priloženi ogledi mjesnih govora te literatura i kazalo imena.
Knjigu su objavili Hrvatska sveučilišna naklada i ogranak Matice hrvatske u Delnicama.
Marina Marinković rođena je 1983. u Karlovcu. Radi kao znanstvena suradnica u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na projektu “Istraživanje hrvatskih dijalekata”.
