Knjiga razgovora pape Franje s talijanskim novinarom Andrejem Torniellijem “Božje je ime Milosrđe”, u izdanju nakladne kuće Verbum, predstavljena je u srijedu u sklopu korizmenih tribina na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u Zagrebu.
O knjizi, nastaloj u razgovoru s talijanskim novinarom, poznatim vatikanistom Andreom Torniellijem, govorili su zagrebački nadbiskup i veliki kancelar HKS-a kardinal Josip Bozanić, Miro Radalj, direktor nakladne kuće Verbum, te Rene Medvešek, glumac i redatelj.
Prije početka predstavljanja okupljene je pozdravio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. Željko Tanjić, koji je citirajući riječi iz Papine enciklike „Laudato si’“ o nedostatku kulture koja će se sučeliti s krizom, manjkom vodstva koje je sposobno promišljati o novim putovima te sadašnjim i budućim generacijama, kazao da je upravo Sveučilište mjesto takvog promišljanja, mjesto stvaranja i oblikovanja društva koje se može suočiti s problemima.
Već se dvadeset pet godina bavimo nakladništvom, no iskustvo s ovom knjigom je nedoživljeno – istaknuo je Miro Radalj na početku svog izlaganja. Oduševljenje knjigom, nastavio je Radalj, potvrđuje i činjenica da je prvo izdanje od 3000 primjeraka prodano u samo 3 dana, što daleko nadvisuje prosječnu nakladu u Hrvatskoj.
Navodeći moguće razloge koji su pobudili veliko zanimanje za knjigom, Radalj je rekao da odgovor na to pitanje nije jednoznačan. Sasvim je jasno da je Papa prihvaćen i zbog teme milosrđa, teme iz koje proizlaze sve Papine teme. Čini se da milosrđe nije prihvaćeno radi pape Franje, nego je papa Franjo prihvaćen radi Milosrđa, koje je Božje ime – naglasio je Radalj, zaključujući kako je odabir Verbuma da posreduje između Papine poruke milosrđa i svih duša unutar i izvan Crkve veliki privilegij.
Rene Medvešek za Papinu je knjigu kazao da je jednostavna i neposredna, te da za njezino razumijevanje nije potrebno određeno teološko znanje. Osvrćući se na grčku riječ splagchnizomai, koja se u knjizi spominje a u prijevodu na hrvatski znači suosjećanje, Medvešek je napomenuo da u korijenu te riječi nalazimo riječ utroba.
Suosjećanje se temelji na utrobi, na doživljaju koji se spušta ispod srca. Taj doživljaj pretpostavlja otvorenost jer gdje se istinski otvaramo ljudima, tada prestaju podjele – rekao je Medvešek.
Posljednji je o Papinoj knjizi govorio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Ističući da pred sobom ima knjigu o kojoj je teško držati predavanje ili homiliju, Kardinal je rekao da se svatko tko čita ovu knjigu zapravo susreće sa samim Papom.
Njegov pontifikat, nastavio je Kardinal, usredotočen je na milosrđe, i upravo nam Papa želi posvijestiti potrebu za milosrđem.
Podsjetio je kako Papa na jednom mjestu u knjizi, na pitanje novinara o tome gdje se to osjeća potreba čovjeka za milosrđem, jednostavno odgovara: „Kad čovjek kaže: ‘Ne mogu više!’“. Papa spominje, kazao je Kardinal, Pija XII. koji je govorio da je drama našeg stoljeća gubitak osjećaja za grijeh, dok papa Franjo dodaje kako je drama još i veća jer se danas grijeh shvaća kao nešto neizlječivo i neoprostivo.
I Papa zapravo želi vratiti povjerenje u čovjeka da je moguće da se čovjek oslobodi, da izađe, da nema više „Ne mogu više!“- naglasio je Kardinal.
Napomenuo je da Papa u knjizi govori o jednoj široj društvenoj dimenziji pa govori o milosrđu i pravdi: „S milosrđem je pravda pravednija. Ostvaruje samu sebe.“ Ovdje je Papa, istaknuo je Kardinal, čovjek velikog realizma. To je ono što naše iskustvo stalno doživljava. Pravdi je potrebno nešto da bi mogla ostvariti samu sebe.
Svoje je izlaganje Kardinal zaključio Papinim pozivom da kao vjernici budemo iskreni prema sebi, da molimo milost da se priznamo grešnicima, te da priznamo svoju potrebu za milosrđem, jer milosrđe će uvijek biti veće od svakoga grijeha.
Ovo je prva u nizu Korizmenih tribina koje će na HKS-u u Godini milosrđa iz različitih pogleda tematizirati Božje milosrđe.
Nakon predstavljanja knjige, kardinal Bozanić susreo se s djelatnicima Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
