‘Priče iz Hrvatske’ – zajednička autorska večer Tihomira Dujmovića i Mikija Bratanića u nedjelju na Hvaru

Priče iz Hrvatske zajednička je autorska večer u kojoj Tihomir Dujmović i Miki Bratanić povezuju svoje kolumne i knjige u jednu ljudsku priču. Prva u nizu planiranih večeri koju organizira hvarski ogranak Matice hrvatske, održat će se u nedjelju 23.6.2019. godine u 21:00 sat, u klaustru franjevačkog samostana u gradu Hvaru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sami naslovi objavljenih knjiga Tihomira Dujmovića svojevrsne su ključne riječi koje usmjeravaju publiku na potrebu za razmišljanjem. “Vrijeme apsurda”, “Zabranjena literatura”, “Hrvatska u raljama djece komunizma”, “Hrvatske novinarske tragedije”, “Tko je ubio Zvonka Bušića”, ili “Regija kao treća Jugoslavija”, jasno podcrtavaju problematiku suvremene hrvatske stvarnosti.

Nakon stoljeća bivanja u dvije Jugoslavije uz stotine tisuća njenih žrtava, u Hrvatskoj se i danas o Jugoslaviji govori kao o nekoj neprežaljenoj domovini.

One koji su terorizirali hrvatski narod i natjerali Zvonka Bušića da počini teroristički čin, do danas nitko nije nazvao pravim imenom; teroristi.
Novinar koji napiše knjigu o tragedijama svojih kolega novinara 1945. i 1971. godine, umjesto nagrade novinarskog društva biva izopćen iz tog društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velika većina hrvatskog medijskopolitičkog estabishmenta genetski je, tj. obiteljski, povezana sa prošlim sistemom i za to nije potrebna nikakva ekspretiza.

Literatura se danas ne zabranjuje, kao ni autori, ali joj se ne da pristup javnosti, a to dođe na isto.

Sve to ukazuje da živimo u vremenu apsurda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Da je na moju Hrvatsku pala samo jedna granata sa simbolom i imenom Jugoslavije, bilo bi mi dovoljno da se toj Jugoslaviji zahvalim zauvijek, a palo ih je mnogo više, samo na Vukovar preko šest milijuna“, ističe Miki Bratanić, koji u svom novom romanu “Korijeni” sublimira ovu problematiku kroz suvremenu životnu priču mladog bračnog para.

Hrvatsku u povijest ne vraćaju ljudi koji pokušavaju o povijesti reći istinu, nego oni koji o povijesti žele lagati.
Mi smo u 2019. godini, a političari svoje predizborne programske poruke temelje uglavnom na “antifašizmu”, a ne na nekim tehnološkim, procesnim, demografskim ili demokratskim projektima za bolju budućnost.

Umjesto da se ljudi okupljaju u zajedništvu, sve više se dijele upravo zbog tih povijesnih laži.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas, nakon što su raselili pola milijuna Hrvata, “naši” političari i njihovi mediji pomažu po treći put potaknuti priču o ugroženosti Srba u Hrvatskoj.
Domoljublje, domovina, vjera, tradicija i baština, prikazuju se na sve moguće načine kao nešto nazadno i primitivno.

Nakon što se potpuno preskočilo četničke i komunističke zločine, koji su se pred našim očima ponovili, opet se govori o ustaškim zločinima, te opasnosti od fašizma, nacionalizma i ksenofobije.

Na našu djecu i generacije koje dolaze, prenosi se neznanje i laž.
Stvara se nova platforma za nove sukobe, prema već viđenim scenarijima.

To je naša, hrvatska priča, koja nam se piše.
Trebali bi biti svjesni njenih potencijalnih posljedica.
Ljudska i civilizacijska dužnost svakog odgovornog čovjeka je ukazati na ove probleme, založiti se za ispravljanje velikih povijesnih nepravdi, ispričati istinu i na istini graditi našu budućnost, rasterećenu poviješću.
To je pozitivna priča. To je priča za Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.