Operu Nikola Šubić Zrinjski, Ivana pl. Zajca 2. studenog u 19,30 gledat će ljubitelji opere i gledatelji širom svijeta.
Na platformi OperavisionNikola Šubić Zrinjski u režiji Krešimira Dolenčića te pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, bit će dostupan milijunima gledatelja putem live streama koji će se moći pratiti na službenoj You Tube stranici Operavisiona.
OperaVision financira se iz programa Europske komisije Kreativna Europa 2014. – 2020. te promiče opernu umjetnost koristeći nove tehnologije.
“Značaj ovog projekta je što opernu umjetnost čini dostupnom velikom broju gledatelja razvijajući i šireći tako publiku operne umjetnosti u europskom i svjetskom kontekstu. Operavision jedna je od rijetkih svjetskih platformi koje su posvećene samo operi i koje se gledaju slobodno, bez financijske participacije na web stranicama opernih kuća uključenih u projekt te potom na YouTubeu, također dostupnom svima”, rekla je intendantica Dubravka Vrgoč.
Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski 1876. godine Ivana pl. Zajca, osnivača i organizatora zagrebačkoga opernog kazališta, bila je višestruko važan kulturološki događaj.
Tematizirajući posljednje sigetske dane hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i njegovu junačku pogibiju, djelo je već na praizvedbi doživjelo nezapamćen uspjeh, zadržavši do danas počasno mjesto na hrvatskoj opernoj sceni.
Najveći ushit izazvala je potresna zakletva sigetskih junaka i finale U boj, u boj, koji je kao zborska pjesma skladan deset godina prije same opere.
Live stream pratite na: https://www.youtube.com/channel/UCBTlXPAfOx300RZfWNw8-qg
Opera Nikola Šubić Zrinjski bit će dostupna sve do svibnja 2020. godine.
Zajčevo remek-djelo
Sadržaj opere opisuje pogibiju jednog od najpoznatijih predstavnika hrvatske aristokratske obitelji Zrinski nakon dugotrajne turske opsade grada Sigeta 1566. godine.
Glazbena tragedija u tri čina Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca, skladana prema libretu Huge Badalića, najpoznatije je i najizvođenije hrvatsko operno djelo 19. stoljeća. Prema podatcima Vladana Švacova u eseju Operni libreto u Hrvata te podatcima iz Repertoara hrvatskih kazališta do 1990. godine, Nikola Šubić Zrinski izveden je 1317 puta, a do veljače 1992. godine samo je u Zagrebu opera izvedena 609 puta, što govori o njezinu veliku uspjehu kod publike. Dio opere je i pjesma U boj, u boj!, nastala na stihove Franje Markovića. Zbog svoje hrabrosti i časne samurajske smrti lik i djelo Nikole Zrinskog Sigetskog našli su svoje poštovatelje i u dalekome Japanu. Spomenutu je pjesmu 26. veljače 2006. godine u dvorani Kokugian u Tokiju izveo japanski muški zbor od 1000 članova, pod ravnanjem maestra Katsuakija Kozaija.
Na području kazališne umjetnosti Zajčevo je remek-djelo, opera Nikola Šubić Zrinski, izvedena 4. studenoga 1876. godine. Mnogo godina trajno je privlačila publiku ne samo svojim stvarnim glazbenim vrijednostima već i povijesno-političkom pozadinom, koja je pred Hrvate Zajčeva doba iznosila veličinu rodoljubnog heroizma kao zalog za konačnu pobjedu.
U tome djelu za koje je libreto napisao Hugo Badalić prema drami Zriny Theodora Körnera, Zajcu je samo mjestimično uspijevalo glazbeno razgraničiti dva svijeta – osmanlijski i hrvatski – koji pružaju okvire za razvoj dramske radnje, ali taj nedostatak on otkupljuje bogatstvom melodijske invencije, koja je baš u tome Zajčevu djelu svježija, nesposrednija, nego u bilo kojem drugome. U Zrinskome, koji donosi u hrvatsku opernu glazbu i umjerenu primjenu lajtmotiva, Zajc je umio naći pravi izraz za raznovrsnost situacija i prizora, u kojima prevladavaju i lirski i herojski ugođaji, u koje koreografski elementi unose sretan kontrast.
Digitalizirani notni zapisi njegovih najpoznatijih skladbi Večernja pjesma, Lastavicam, Djevojka i ruža dostupni su na stranicama Digitalizirane baštine, a njegova bogata ostavština čuva se u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Opera Nikola Šubić Zrinski ostala je do danas simbolom hrabrosti, odlučnosti i želje hrvatskoga naroda za slobodom. Zrinski je uvijek imao neku svoju dodatnu priču, jer, kako je svojedobno rekao maestro Boris Papandopulo: „Postoje opere i postoji Zrinski.“
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa