Sanda Ham: Deklaracija je bila hrvatski otpor jezičnomu unitarizmu

Foto: GK/V. Čutura

Sveučilišna profesorica i jezikoslovka prof. dr. sc. Sanda Ham istaknula je u petak kako je “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika” prvi organizirani javni otpor hrvatske kulturne i znanstvene javnosti jezičnomu unitarizmu.

Na tribini “Odjeci Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog jezika” u Matici hrvatskoj prof. Ham naglasila je kako je Deklaracija bila politički, a ne lingvistički dokument.

Zato ona i jest bila hrvatski javni prosvjed protiv nejednakopravnosti hrvatskoga jezika, napomenula je dodavši kako je Deklaraciju potpisalo 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova.

Ham je podsjetila kako su se dvije strane, hrvatska i srpska, 1954. dogovorile u Novom Sadu da dotadašnji hrvatski i srpski jezici postanu jedan jezik te da se ne ističu jezične razlike nego zajedničke osobine. Naglasila je kako to jezično jedinstvo nije bilo rezultat razvoja jezika nego političkoga dogovora.

Ocijenila je kako se unatoč neuspjehu jugoslavenskih unitarističkih projekata i danas pokušava stvoriti zajednički jezik kao poveznica kulturnoga prostora novonastalih država te dodala kako pritom pojedinci i skupine u Hrvatskoj i izvan nje ugrožavaju postignute hrvatske norme i iskrivljuju povijesne činjenice.

Postoje opasnosti za hrvatski jezik jer se u Hrvatskoj odmah nakon promjene vlasti 2000. godine prešlo i na promjenu pravopisa, napomenula je dodavši kako u inozemstvu, primjerice u Austriji, ne postoji studij hrvatskoga jezika, nego nekakve bosansko-srpsko-hrvatske mješavine. Ove se godine, rekla je, profesorica s bečke slavistike Andrea Zorka Kinda Berlakovich izborila za studij hrvatskoga jezika u Austriji.

Obilježavajući 50. obljetnicu “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika” profesorica Ham pozvala je na očuvanje i zaštitu imena, položaja, ugleda i sadržaja hrvatskoga jezika.

Nijekanje hrvatskoga jezičnoga identiteta povreda je ustavnoga poretka Republike Hrvatske i mogući izvor njezine nestabilnosti, naglasila je podsjetivši kako je prijeporna jezična i pravopisna pitanja prije ukidanja 2012. rješavalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika.

Pozvala je na ponovnu uspostavu Vijeća te ocijenila kako je njegova uloga nezamjenjiva za suvremeni razvitak hrvatskoga jezika kao komunikacijskoga sredstva.

Većina europskih zemalja ima i zakone koji štite službeni jezik u javnoj uporabi, rekla je dodavši kako bi bilo dobro da se tako pravno zaštiti i hrvatski jezik.

Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavio je zagrebački tjednik “Telegram” 17. ožujka 1967. na svojoj naslovnoj stranici, nakon čega se digla opća hajka na njezine potpisnike, ugledne hrvatske kulturne i obrazovne ustanove te pojedince.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina