„U tom vidu moglo bi se ovdje prepričati Mojsijevu odredbu pa reći: Neka svi vjernici Hrvati utisnu u svoje srce i svoju dušu ono ‘Ninsko geslo’ iz Branimirove godine i neka ga kao znak privežu na svoje ruke i izvjese iznad praga svojih vrata da im bude trajno pred očima i kad ulaze i kad izlaze iz svojih domova. Posebice kad idu hodočastiti Majci Božjoj i svecima, miljenicima njegovim“, istaknuo je na središnjem misnom slavlju na svetkovinu sv. Antuna Padovanskoga, u župi i svetištu na zagrebačkom Svetom Duhu predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Zadarski nadbiskup podsjetio je na proslavu „Branimirove godine“ u Ninu 1979. i zavjet „Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom misu slavi“ i upitao hoće li se u našem narodu na početku 21. stoljeća naći „dovoljan broj očeva i majki, učitelja, vjeroučitelja, svećenika, Bogu posvećenih osoba, biskupa i zauzetih vjernika laika, koji će rječnikom Lava Velikoga ponovno doviknuti suvremenom čovjeku, suputniku i supatniku: ‘Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo!’“ Vjernike je nadbiskup Puljić upozorio da su svi pozvani „otkrivati veličinu našeg kršćanskog poziva i dara“, prenosi Informativna katolička agencija.
Ninski zavjet: ‘Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom misu slavi.’
U Ninu je 6. rujna 1979. godine 250 000 Hrvata došlo i obilježilo razmjenu pisama između pape Ivana VIII. te hrvatskog kneza Branimira i ninskog biskupa Teodozija o priznanju hrvatskog suvereniteta i potvrda vjernosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.
“Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom misu slavi”, zavjet je koji su hrvatski biskupi i vjernički puk dali tijekom proslave Branimirove godine kojom je proslavljeno 1100 godina hrvatske državnoti i vjernosti Katoličkoj Crkvi.
Sa svojim domaćim knezom Branimirom, Hrvatska konačno određuje svoju budućnost u krugu zapadnih zemalja, a odlukom pape Ivana VIII. prihvaćena je i kao samostalna zemlja kršćanskoga zapada, a upravo je Nin u to vrijeme slovio za glavni grad Hrvatske.
Slavlje iz 1979. godine koje je održano u sklopu višegodišnje proslave “Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata” okupilo je stotine tisuća Hrvata, a svetu misu predvodio je kardinal Franjo Šeper uz sudjelovanje, prema nekim informacijama, oko 500 svećenika, te 1000 časnih sestara.
