Stopama sv. Martina u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Foto: wikimedia commons

Hrvatski prostor čuva velik broj lokaliteta koji nose naziv sv. Martina, a također i velik broj svetišta posvećenih sv. Martinu biskupu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2005. pokrenut je europski projekt o očuvanju univerzalne europske kulturne baštine sv. Martina s idejom povezivanja mjesta i krajeva diljem Europe kroz otvaranja kulturnih martinskih itinerera koji bi povezivali Europljane preko zajedničkih kulturnih martinskih materijalnih i nematerijalnih dobara. Zato je osnovan Europski kulturni centar sv. Martin iz Toursa (Centre culturel européen Saint Martin de Tours), koji djeluje u Francuskoj tako što se brine za očuvanje i bolje prezentiranje francuske martinske baštine i otvara nacionalne kulturne događaje u Francuskoj.

Rad Centra potvrdilo je Vijeće Europe iz Strasbourga i Europski centar kulturnih itinerera iz Luksemburga. U Hrvatskoj je Udruga Baština sv. Martina registrirana 2006. godine, a od 2009. (prema napucima Centra iz Toursa) preimenovana u Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska, koji se kontinuirano razvija. Jedan od programa Kulturnog centra je i postavljanje ploče “Stopama sv. Martina” čiji je cilj upoznati se s krajevima i mjestima koji su izravno povezani s putevima koje je prohodao sv. Martin.

Na području Vukovarsko-srijemske županije je 2017.godine postavljena ploča “Stopa sv. Martina” u naselju Svinjarevci, u Općini Bogdanovci, a predviđeno je i postavljanje ploče u Privlaci i Bošnjacima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga će se, povodom Dana Vukovarsko-srijemske županije, i blagdana sv. Martina, biskupa, sutra 11.studenog (srijeda) 2020.godine, svečano otkriti ploča “Stope sv.Martina” i to prema sljedećem programu:
13:00 sati Privlaka, u dvorištu crkve sv. Marina (nova crkva) na adresi: Bana J.Šokčevića 2,
14:00 sati Bošnjaci, u dvorištu crkve sv. Martina, na adresi: Trg fra B.T.Leakovića 8.

Sveti Martin bio je sin rimskog časnika rođen godine 316. u Mađarskoj u mjestu Szombathely.

Djetinjstvo je proveo u Paviji, u vojnom garnizonu, te je bio unovačen u carsku gardu kao jedan od tjelohranitelja caru. Kada je razvojačio vratio se u rodni kraj gdje je bio zaređen za egzorcista. Dio života proveo je u samostanu u Poitiersu u Galiji, a bio je i omiljen biskup grada Toursa. Prvi je svetac koji nije bio mučenik, a slavi se 11 studenog. Smatra se zaštitnikom Francuske, vojnika, konjanika, uzgajivača konja, gusaka, Švicarske papinske garde i mnogih mjesta u Europi, a najviše je poznat kao zaštitnik vinogradara i vinara, a poznat je i po tome da je svoju vlastitu majku obratio na kršćanstvo. Najpoznatija je predaja o svetom Martinu ona kada se usred zime, našao pred vratima grada Amiensa u Galiji te susreo siromaha prosjaka, koji je od njega zatražio milostinju. Nemajući kod sebe novaca, a gledajući prosjaka kako se smrzava, odrezao je polovicu svoga vojničkoga plašta i dao mu da se zaogrne. Sljedeće je noći usnio san vidjevši samoga Gospodina, zaogrnuta u polovicu plašta, koji mu je govorio: “Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin.” Mnogi umjetnici inspirirani su djelima svetog Martina, a u Podravini je kipar Petar Kolarić iz Ždale izradio svetog Martina tehnikom armiranog betona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.