U Vatikanu je počeo prvi sastanak mješovite Komisije Katoličke i Srpske pravoslavne crkve o nastavku postupka kanonizacije Alojzija Stepinca. Koja je uloga Komisije, koliko će trajati njezin rad te koji su joj zadaci, bila je tema emisije u kojoj su sudjelovali: prof. dr. sc. ŽELJKO TANJIĆ, rektor Hrvatskog kataličkog sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. HRVOJE KLASIĆ s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i novinar SILVIJE TOMAŠEVIĆ.
Željko Tanjić smatra da kanonizacija Alojzija Stepinca, osnivanjem ove Komisije, nije postala političko pitanje. Ova Komisija je sazvana od poglavara Katoličke crkve i ja ne bih govorio u političkim terminima, rekao je. Ovo je zapravo čin ekumenskog dijaloškog približavanja i želje pape Franje da taj dijalog nastavi, rekao je. Svaki takav događaj i susret može imati određene društvene i političke implikacije.
Ja mislim da je to, nažalost, najvećim dijelom ipak politički događaj, rekao je Hrvoje Klasić. Ovo nije komisija koja će odlučiti je li kardinal Stepinac svet. Ovo je komisija koja će raspravljati o njegovoj ljudskosti, smatra. Budući da povjesničari i svećenici koji sudjeluju u toj radnoj skupini nemaju mandat da nekoga imenuju i proglašavaju svetim, onda se postavlja pitanje što će onda tamo raditi. Očito ima stvari koje nisu potpuno jasne, smatra. Očito je da postoje neke dileme i ja pozdravljam ovu odluku pape Franje.
Silvije Tomašević je malo prije emisije susreo kardinala Bozanića, koji mu je rekao da je vrlo zadovoljan današnjim tijekom razgovora. Tomašević je susreo i hrvatsku i srbijansku delegaciju, čiji su članovi bili zajedno na večeri. Rekao je da ovakvi sastanci nisu uobičajeni i da nikada do sada nije bila sastavljena komisija dviju crkava. Kada se nekoga proglašava svetim, uvijek postoje polemike i kritike, rekao je. Tomašević smatra da je ova Komisija prije svega ekumenska, ali i da ima politički prizvuk. Moderator Komisije je francuski svećenik koji je i povjesničar, pa se samim time želi dati smjer Komisiji- treba izučavati povijesne dokumente, a ne mišljenja o tome kakav je bio Stepinac.
Danas oko 13 h bit će objavljeno prvo priopćenje ovog prvog sastanka, rekao je.
Na upit o tome što zapravo Srpska pravoslavna crkva traži i želi dokazati, budući da želi da se otvore papinski arhivi, Klasić je rekao da se neće pojaviti ništa novo i senzacionalno. Mislim da je ono što već postoji dovoljno za neku vrstu predumišljaja i dodatnog objašnjenja, jer ove Komisije ne bi bilo da je sve bez ikakvog spora. Ipak tu moramo govoriti i ovom, ljudskom, društveno-političkom angažmanu. Klasić tu konkretno misli na razdoblje NDH i komunistički period, uz koji se najviše i veže žrtva kardinala Stepinca. Ja osobno ne mislim da je Stepinac bio ratni zločinac, niti da je poticao ili provodio zločine, rekao je. Klasić smatra da je Stepinčev najveći propust to što nije utjecao na one ispod sebe u hijerarhiji Katoličke crkve, a velik broj svećenika je, kako kaže, sudjelovao u ustaškom pokretu.
Tanjić je rekao da se tu sad postavlja pitanje okolnosti i konteksta. Gledajući sav kontekst vremena, trenutka i ostaloga, mislim da je pokazano da je kardinal Stepinac učinio maksimalno, ono što je po savjesti kao biskup mogao učiniti. Rekao je da je u studenom sudjelovao na jednom skupu, gdje je čuo tri vrste mišljenja srbijanskih povjesničara o Stepincu. Najviše zamjeraju Stepincu to što je pozdravio želju hrvatskog naroda za vlastitom državom. Drugo je to da je on oduvijek imao prijepor prema Srbima i pravoslavlju, što je također politički uvjetovano, pojasnio je Tanjić. Treće što mu zamjeraju je da nije učinio sve- na način da je trebao kao Sv. Maksimilijan Kolbe završiti u bunkeru i tako se dati do kraja.
