Stanovnicima Hrvatske na raspolaganju je 1768 knjižnica, od kojih je većina u sastavu neke ustanove ili poduzeća, dok ih je oko deset posto samostalnih, a u njima se može koristiti gotovo 27 milijuna knjiga i brošura, od čega je u protekloj godini posuđeno oko osam milijuna.
Najveći dio, čak tri milijuna koristio se u narodnim knjižnicama, dok je 2,7 milijuna bilo u visokoškolskim i sveučilišnim knjižnicama, objavio je Državni zavod za statistiku.
Novine čine 18 posto knjižne građe
No, knjižnice nisu rezervirane samo za knjige, nego se u njima može prelistati čak dva milijuna novina i gotovo 1,5 milijuna časopisa. Podaci pokazuju da je čitanje novina, koje čine 18 posto knjižne građe, druga najdraža aktivnost u knjižnicama, a članovi knjižnica mogu to raditi u 477 čitaonica.
Multimedijalnim odjelom može se pohvaliti 266 knjižnica, a 36 posto knjižnica ima WLAN bežičnu mrežu.
Broj nove elektroničke građe porastao je s 11.960 datoteka u 2013. godini na 314.986 u 2016. godini, dok je istodobno digitalna građa s 1977 zapisa porasla na 23.091 zapis.
Slijepim osobama u Hrvatskoj su namijenjene 22 knjižnice.
Svaki treći stanovnik Hrvatske, odnosno 1,3 milijuna ljudi, član je neke knjižnice. Najviše ih je učlanjeno u školske (40,4 posto) i narodne knjižnice (39,5).
Žene više čitaju i češće su učlanjene u knjižnice
Čak 59 posto članova knjižnica su žene, koje općenito više čitaju, što potvrđuju Eurostatovi podaci objavljeni u digitalnoj aplikaciji ”Život žena i muškaraca u Europi – Statistički portret”. Naime, u zadnjih godinu dana 35 posto žena i 20 posto muškaraca starijih od 15 godina pročitalo je barem pet knjiga.
Djeca, tj. mlađi od 14 godina čine 35,6 posto članova knjižnica. Njihovu su uzrastu namijenjeni odjeli za djecu i mladež kojima raspolaže 43,7 posto knjižnica, dok igraonicu za djecu imaju 173 knjižnice.
Iako učenicima tijekom osnovnoškolskog obrazovanja možda nije omiljena lokacija, dobro je znati da u Hrvatskoj postoji 858 knjižnica osnovnih škola u kojima je pohranjeno 4,6 milijuna knjiga i brošura.
Osim što među članovima knjižnica ima više žena, profesionalnu pomoć i uslugu također će češće pružiti žene jer njihov udio u ukupnom broju od 4066 zaposlenih u knjižnicama iznosi čak 83 posto.
Aktivni korisnici su najveće bogatstvo knjižnica. Od ukupnog broja članova knjižnica, njih 87,9 posto su aktivni korisnici.
Knjiga je tiskana publikacija od najmanje 49 stranica
Knjiga, odnosno neperiodična tiskana publikacija od najmanje 49 stranica, ne brojeći omot, kako ju metodološki definira službena statistika, koristi se više od 7000 godina, kad su se pojavili zapisi na bambusovim daščicama u Kini.
Iako već antičko vrijeme bilježi neke od bisera svjetske filozofije i književnosti, najvažniji događaj u povijesti knjige zbio se sredinom 15. stoljeća, kad je Nijemac Johannes Gutenberg razvio tiskarski stroj.
Budući da su se knjige dotada umnožavale prepisivanjem rukom, stroj je ubrzao proces tiskanja knjiga i prouzročio pravi preokret na europskoj renesansnoj sceni.
Vjerojatno Gutenberg nije mogao ni zamisliti kakav će utjecaj imati na svjetsku kulturu i da su upravo zahvaljujući njegovu izumu remek-djela Cervantesa ili Shakespearea našle put do čitatelja. Upravo se tih dvaju velikana prisjetio UNESCO kad je 1995. na Općoj konferenciji u Parizu dan njihove smrti − 23. travnja proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava.
Odavno knjige nisu rezervirane samo za učenjake i mislioce, ozbiljne i stroge prostore poput kabineta i sveučilišta, nego su postale dostupne običnom građanstvu koje svoje omiljene naslove čita dok putuje vlakom ili tramvajem, čeka let na aerodromima ili red kod liječnika, opušta se u hladu borova na plaži ili, najjednostavnije i često najljepše, u toplini svoga doma. A da bi knjiga bila toliko raširena i dostupna uvelike doprinose knjižnice, navodi Državni zavod za statistiku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
