”Duhovnost u 21. stoljeću” naslov je Tribine Trećeg programa Hrvatskog radija koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. u 20 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogizovića u Zagrebu. O duhovnosti u 21. stoljeću razgovarat će Željko Tanjić, Ivica Musa i Mislav Miholek.
Duhovnost podrazumijeva čovjekovo težnju za transcendentalnim, osobno traganje za odgovorima na vječna pitanja o životu i smrti, smislu postojanja i odnosu prema nadnaravnom.
U širem smislu duhovnost se može shvatiti kao duhovna dimenzija čovjeka, a u užem kao aktivnost posredstvom koje čovjek razvija svoj duh. Duhovnost se tradicionalno veže uz pojam religioznosti, premda ju kao pojam nadilazi i inherentna je svakom čovjeku, neovisno o religijskoj pripadnosti.
U kršćanskom smislu duhovnost podrazumijeva otvorenost čovjeka za Apsolutno, za Boga kao najveću ljubav, dobrotu i ljepotu. Duhovnost je, u kršćanskom shvaćanju osobni doživljaj Boga.
>Tribina Trećeg programa HR-a o hrvatskom jeziku 26.10.: Sudjeluju Hitrec, Kovačević i Dijanović
U dijelu društava suvremenog Zapada, u sve većem je padu udio stanovništva koji se smatra religioznim, a u sve većem je porastu broj ateista, agnostika ili osoba koje se po religijskoj pripadnosti uopće ne izjašnjavaju. S druge pak strane, svakodnevno se u društvima rađaju različiti pokreti, sljedbe i ideje koje nastoje čovjeka približiti njegovoj duhovnoj dimenziji, svojevrsni duhovni pokreti.
Je li duhovnost u krizi?
Je li danas u 21. stoljeću duhovnost u krizi? Što je danas znači duhovnost u odnosu na značenje toga pojma u prošlosti? Koji su novi oblici duhovnosti i na koje se sve načine duhovnost danas živi? Koji su izazovi, a koje prednosti razvoja duhovnosti u budućnosti?
O duhovnosti u 21. stoljeću razgovarat će Željko Tanjić, Ivica Musa i Mislav Miholek.
O sudionicima
Željko Tanjić rođen je 1968. godine. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 1994. Doktorirao je 2000. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Od 2007. do 2011. bio je glavni i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Bogoslovska smotra.
Od 2009. do 2011. bio pročelnik Katedre za fundamentalnu teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i direktor izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost, a od 2011. rektor je Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Autor je dviju knjiga i velikog broja znanstvenih i stručnih članaka iz polja fundamentalne teologije. Bio je član Međunarodne teološke komisije od 2014. – 2019. Kao teološki ekspert sudjelovao je u radu XII. Biskupske sinode u Vatikanu.
>Tribina trećeg programa 25.1. otkriva ‘Kakva nam nastava povijesti treba?’
Ivica Musa rođen 1964. godine. Ulazi u Hrvatsku pokrajinu Družbe Isusove, te na današnjem Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira filozofiju i teologiju te je 1993. zaređen za svećenika. Magistrirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu 1998., a doktorirao 2022. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu.
Na istom fakultetu predavao od 1999. do danas različite kolegije iz povijesti kršćanstva, ekumenizma i povijesti Crkve u Hrvata, a kolegije iz povijesti Crkve i duhovnosti predaje od 2014. i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Obnašao je službe župnog vikara, katehete, župnika, voditelja Studentskog katoličkog centra te ravnatelja Isusovačke klasične gimnazije u Osijeku. Objavio je niz znanstvenih i stručnih radova s područja povijest, filozofije i teologije.
Mislav Miholek rodio se 1984. godine. Studirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a na istom sveučilištu diplomirao je teologiju pri Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju „Matija Vlačić Ilirik“.
Od 2011. godine bavi se različitim vrstama novinarstva: pisao je za Informativnu katoličku agenciju, surađivao prilikom izrade niza dokumentarnih i igranih serijala redatelja Roberta Knjaza, pisao i uređivao više portala, a trenutno piše za portal Točkazarez.hr i Vijenac Matice hrvatske.
Objavio je niz znanstvenih i stručnih članaka s područja teologije, povijesti, politologije i filozofije te je objavio jednu znanstvenu monografiju o povijesti Starokatoličke Crkve. Član je Matice hrvatske i predsjednik Etičkog foruma Hrvatskih novinara i publicista.
