Minisimpozij “Znanost u Hrvatskoj” na kojem se raspravlja o položaju znanosti u Hrvatskoj te odnosu politike i znanosti, održao se u četvrtak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Najprije smo prošli rat, a zatim promjenu jednoga u drugi sustav nakon čega je došla kriza, potom globalizacija i ulazak u EU, dodao je Kusić. Zato su, smatra, nesnalaženja u znanosti i obrazovanju prirodna i logična. Ocijenio je primjerice kako je kod nas zdravstvo najbolje organiziran sustav u zemlji zato što je odolijevalo svim reformama.
Obrazovni sustav je također bio dobar, a sad dolazi do promjene, ustvrdio je Kusić te dodao kako je loše što ni jednom programu nema kontinuiteta jer se programi promjenom ministara mijenjaju čak i tijekom jednoga mandata. Podsjetio je da je Sabor prihvatio Strategiju znanosti i obrazovanja te da je zbog prilagodbe zapadnim standardima osnovana i Zaklada za znanost te Nacionalno vijeće. Došlo je, napomenuo je Kusić, i do promjena na Sveučilištu te do ulaska tržišta na Sveučilište. Ocijenio je kako je sad pitanje kako spriječiti primitivno poduzetništvo na visokoškolskim ustanovama.
“Ulaganje u znanost i obrazovanje je dugoročni proces, vlade ne vide korist od toga, a zanemaruju se društvene i humanističke znanosti”, rekao je Kusić dodavši kako se instinktivno zamjera ono gdje se ne vidi konkretna korist.
Kao dvojbu u znanstvenoj zajednici naveo je pitanje izgradnje elitne znanosti na svjetskoj razini ili ulaganje u širu bazu znanosti. Smatra da je nacionalna znanost potisnuta i stavljena u drugi plan. “Ulaganje u nacionalnu znanost je jako važno jer u nju ulažu i druge države, koje su od nas znatno bogatije i razvijenije”, rekao je dodavši ustvrdivši kako je dobro što se kod nas znanost udaljila od politike.
Ocijenio je da su zbog percepcije u javnosti mediji važan čimbenik za položaj znanosti u društvu.
Akademik Vladimir Bermanec tvrdi da je položaj znanosti drukčiji od općega stava koji se želi nametnuti društvu. Sličan je odnos i prema znanstvenim i visokoškolskim ustanovama te ljudima koji se bave znanošću i naobrazbom, napomenuo je ocjenivši kako znanost vodi prema boljitku i razvoju društva.
Po njegovim riječima, uz ovakva ulaganja ne možemo očekivati velik broj vrhunskih znanstvenika. Društvo mora shvatiti koji su mu prioriteti, napomenuo je dodavši kako su hrvatski znanstveni rezultati i više nego dobri. Podsjetio je na niz znanstvenih uspjeha Hrvata u inozemstvu te dodao kako su oni završili naše fakultete i slušali predavanja hrvatskih profesora.
Predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Ivo Družić smatra da su uzroci i težina sadašnjega stanja znatno kompleksniji nego što to izgleda pa zato na problem treba gledati integralno. Ocijenio je da je odgovornost za pronalaženje rješenja na znanstvenoj struci te dodao kako su inovativna istraživanja razdjelnica mogućih rješenja oko nesigurne budućnosti.
Istaknuo je i kako je 1980. godina bila početak stagnacije u Hrvatskoj te dodao da su 33 godine neuspjeha zapravo neuspjeh te stagnacije.
Smatra i da je potreban temeljit redizajn politike. Uzroci neuspjeha su glavni strukturni problemi i endemski visoka nezaposlenost, ocijenio je dodavši kako stalno imamo brojku od oko 300 tisuća nezaposlenih.
Realni deficit između pokrivenosti uvoza i izvoza stvara taj problem, smatra Družić i napominje da bi Hrvatska, ako dostigne europski prosjek, uz zapošljavanje svojih 300 tisuća nezaposlenih trebala još 300 tisuća radnika.
Po Družićevim riječima u Hrvatskoj nisu problem strane investicije jer je u Hrvatsku, kako je istaknuo, ušlo oko 33 milijarde dolara što nas stavlja u sam vrh tranzicijskih zemalja po stranom ulaganju.
Po njegovu mišljenju, kad je u pitanju znanost, u Hrvatskoj smo suočeni s metalnim zidom. Uvriježeno je mišljenje, premda se to javno ne govori, da je hrvatska znanost nekorisna, napomenuo je dodavši kako u Hrvatskoj školstvo nije preskupo kako se govori. Šesnaest godina obrazovanja u Hrvatskoj stoji 350 tisuća kuna po učeniku, odnosno studentu, što je samo jedna godina studija na Princetonu.
Odgovarajući na upit kako nas vidi svijet, predsjednik Vijeća područja prirodoslovlja Sveučilišta u Zagrebu Marijan Herak ocijenio je da nas vidi kroz javno dostupne podatke. U medijima se loše govori o hrvatskoj znanosti, rekao je te dodao da je za pravo stanje potrebno imati brojke bez krivih interpretacija.
Podatci u medijima su, kako je rekao, daleko od znanosti, a pojedine kompanije koje prikupljaju podatke u javnosti objavljuju samo podskupove tih podataka, rekao je dodavši kako podatke treba kupiti.
Ocijenio je kako omjer uloženoga i rezultata pravo stanje naše znanosti, što s obzirom na uloženo i nije tako loše.
O položaju hrvatske tehnologije i tehnologije u svijetu govorio je bivši državni tajnik u Ministarstva znanosti i predsjednik Udruge za slobodu rada u znanosti i visokom obrazovanju Dražen Vikić Topić, a o znanosti na Sveučilištu u Zagrebu govorio je rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras.
