Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) otvorio je u petak izložbu Ususret novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju – skriveni fundus, kojom se predstavlja manji dio dosad neizloženog fundusa budućeg novog stalnog postava muzeja koji ima tradiciju dugu 170 godina i jedinstveni fundus s dva milijuna predmeta, a uskoro kreće u rekonstrukciju i dogradnju.
Na izložbi će se predstaviti i cjelokupni projekt novog muzeja Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi HPM, koji će do 2022., uz pomoć sredstava EU fondova, postati prirodoslovni muzej po europskim standardima.
Ravnateljica HPM-A Tatjana Vlahović rekla je da se tom izložbom želi pokazati bogatstvo koje inače drže u depoima i mali dio nikad izloženog fundusa, ali i cijeli projekt novog muzeja.
“Nakon dobivanja građevinske dozvole čekamo raspisivanje natječaja za gradnju, adaptaciju i dogradnju palače Amadeo, i u tom međurazmaku htjeli smo pokazati dio nečega na čemu će biti baziran stalni postav”, napomenula je.
“Izloženo je petstotinjak predmeta iz zbirke koja ima njih dva milijuna, tako da je izložba stvarno mikro izdanje našeg kompletnog fundusa,a prvi put svim prirodoslovni muzeji stavljeni su na jedno mjesto, a tu je i dio Zbirke krapinskog diluvija na temelju kojega nastao Muzej krapinskih neandertalaca”, napomenula je.
Prvi put je izložen fosil ribe s područja Podsuseda, kljove i glava mamuta, zbirka vodozemaca i gmazova, od velike glavate želve do žute močvarne žabe. “Već s tim izloženim predmetima posjetitelji će si barem malo moći predočiti, uz prezentaciju koja se odvija uz izložbu, kakav će biti naš budući stalni postav”, dodala je Vlahović.
Viša kustosica muzeja Iva Mihoci kaže kako je za novi postav važna kontekstualizacija prirodoslovlja, pa će on odgovoriti na pitanje što je život i kako on nastaje, a HPM ima fundus koji može odgovoriti na to pitanje.
“Postav će se protezati na tri kata, imat će pet tisuća premeta koji donosi prirodoslovnu priču, ne samo u hrvatskom nego i svjetskom kontekstu”, rekla je.
Prema planovima projekta koji će zaposliti 10 ljudi, osim obnove i revitalizaciju prostora te stalni postav, Muzej će dobiti suvenirnicu, multimedijalnu dvoranu, interaktivne prezentacije te cijeli niz novih sadržaja.
Obnova muzeja bit će značajna i u kontekstu očuvanja kulturne baštine jer njime će se revitalizirati i dograditi jedna od najljepših plemićkih palača Gornjeg grada, palača Amadeo.
Očekuje se da će od obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja neposrednu korist imati šira znanstvena zajednica, edukacijske ustanove i studenti, jer će na raspolaganju imati akreditirane laboratorije opremljene najnovijim analitičkim tehnologijama, a laboratorijska analitika i znanstveni rad kustosa će omogućiti transfer znanja kroz aktivnu suradnju sa znanstvenom zajednicom.
Obnovom će se dobiti dodatnih oko 2,5 tisuće četvornih metara, ali i omogućiti da građani i posjetitelji s invaliditetom ili teško pokretne osobe mogu uživati u svim sadržajima.
Zasad je završen prvi dio projekta – izrada projektne dokumentacije koja je financirana sredstvima Europske unije i Grada Zagreba s nešto više od 4.6 milijuna kuna u omjeru 80 prema 20 posto. Grad Zagreb je partner projekta ukupne vrijednosti oko 96 milijuna kuna koja se planiraju osigurati u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
Projekt je na otvorenju pozdravio i Tedi Lušetić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu.
Novi sadržaji omogućit će ‘putovanje’ kroz vrijeme prolaskom kroz stalni postav, ulazak u dvije vremenske kapsule (memorijalne sobe Dragutina Gorjanovića Krambergera i Spiridiona Brusine), bit će tu i laserski prikaz molekule DNA i veliki eksponati poput replike dinosaurusa, kosture kita i zagrebačkoga kita te model dupina. Bit će otvoren i Muzej na otvorenom – Prirodoslovna staza Tuškanac kao i novi ulaz u Muzej iz Tuškanca a dogradit će se i stakleni aneksa zgrade u park šumu Tuškanac.
Izložba Ususret novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju – skriveni fundus, koja najavljuje sve to, ostaje otvorena do 30. lipnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
