U Vinkovcima je u srijedu obilježena 207. obljetnica rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića, za čijeg je banovanja 1861. godine hrvatski jezik uveden u službenu javnu uporabu u institicijama, uredima i školama u Hrvatskoj .
Izaslanstva grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije, vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ i Udruge Vinkovački šokački rodovi položila su vijence kod banove Spomen-ploču na kapeli sv. Marije Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju.
Predsjednik „Hrvatskog sokola“ Zlatko Virc podsjetio je da se hrvatski ban rodio u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine, u obitelji graničarskih časnika. Nakon pučke škole i dva razreda realne gimnazije odlazi na vojnu akademiju u Bečko Novo Mesto koju je završio 1830. godine.
Nakon toga zbog svojih sposobnosti Josip Šokčević brzo je napredovao u vojnoj službi. U 38 godini već je general bojnik, dok u 46. godini svoga života postaje podmaršal, te ga sa Slavonske vojne granice premještaju u Vrhovnu vojnu komandu u Graz. Zbog bolesti bana Josipa Jelačića car Franjoj Josip I. imenovao je Šokčevića banskim zamjenikom 1958. godine, a na prijedlog biskupa J.J. Strossmayera car je Šokčevića imenovao banom 1860. godine i tu je dužnost obavljao do 1867. godine kada je na vlastiti zahtjev smijenjen da bi godinu potom bio i umirovljen“, rekao je Virc.
Govoreći o izuzetnim zaslugama bana Šokčevića, Virc je naglasio da je za njegova banovanja, 1861. godine hrvatski jezik uveden u službenu javnu uporabu u institucijama i školama, pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima kao i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe. Za njegova banovanja donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, donesen je Kazališni zakon, osnovan sudski Stol sedmorice, donijeti prijedlozi za osnivanje Sveučilišta kao i osnivanje Medicinskog fakulteta (…).
Na inicijativu bana Šokčevića na središnjem zagrebačkom trgu postavljen je kip banu Jelačiću.
Odstupio je s dužnosti nakon Austro-Ugarske nagodbe jer je bio pobornik oslanjanja na Austriju u rješavanju hrvatskih prava.
Hrvatski ban Josip Šokčević umro je u Beču 1897. godine gdje je i pokopšan da bi njegovi posmrtni ostatci bili preneseni u Vinkovce 2002. godine i položeni u kriptu kapele sv. Marije Magdalene koju je na groblju u Vinkovcima dala podignuti banova majka Elizabeta Šokčevć 1845. godine.
Od 1997. godine središnji vinkovački trg nosi banovo ime.
