Zašto srpski pravoslavci slave Božić danas, a bugarski kad i katolici?

Foto: fah

Na današnji dan dio pravoslavnih vjernika slavi Božić. Božić prema julijanskom kalendaru 7. siječnja slave srpska, crnogorska, makedonska, ruska, gruzijska pravoslavna crkva, Kopti i neki manastiri na Svetoj gori u Grčkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Želeći jedni drugima mir, zdravlje i blagostanje čestitaju riječima “Mir Božji, Hristos se rodi”. Tako se pravoslavni vjernici pozdravljaju sve do 14. siječnja, odnosno pravoslavne Nove godine. Već u rano jutro dolazak Krista ili Hristosa najavljuju zvona crkve, a nakon svete mise vjernici se okupljaju oko obiteljskog stola.

Prije 13 dana Božić su slavili katolici rimskog obreda (službeno: Rimokatočka Crkva), ali isto tako i vjernici Grčke, Bugarske i Rumunjske pravoslavne Crkve.

Svi kršćani zapravo slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru, stoga vjernici pravoslavne vjeroispovijedi koji se vode julijanskim kalendarom, Božić slave danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni koji danas slave Božić u uporabi imaju julijanski kalendar, nazvan prema Gaju Juliju Cezaru koji je u 1. st. pr. Kr. proveo reformu kalendara. Katolički vjernici koriste pak gregorijanski kalendar prema kojemu se određuje i građanska godina.

Gregorijanski kalendar naziv je dobio prema papi Grguru XIII. (papa od 1572.- 1585.) koji je u XVI. stoljeću uveo dodatne promjene u postojeću julijanski sustav.

Razlika između solarne i lunarne godine i kako su stari Babilonci i Židovi rješavali taj problem

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kalendar je iznimno složen sustav. U osnovi se kalendari izrađuju prema Suncu, Mjesecu i zvijezdama. Sunce nam daje osnovnu jedinicu dana i godišnjih doba, a pojava i nestajanje Mjeseca dijeli godinu na pojedinačna razdoblja od 29-30 dana.

Ono što kod kalendara predstavlja problem, jest razlika u trajanju između solarne (sunčeve) i lunarne (mjesečeve) godine.

Dvanaest lunarnih mjeseci traje 354,37 dana te je kraće za oko jedanaest dana od sunčeve godine, pa se prilikom izrade kalendara postavlja pitanje kako uskladiti lunarnu godinu sa solarnom. Primjerice, islamski kalendar isključivo je lunaran, bez usklađivanja sa sunčevom godinom, pa stoga isti islamski blagdani mogu pasti svaki puta u drugo doba građanske godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stari Babilonci, kojima se pripisuje prvi kalendar, i Grci proračunali su da je 19 godina jednako 235 lunarnih mjeseci, što je činjenica koju su potvrdila suvremena astronomska mjerenja. Prema tom se postavljalo pitanje kako i kamo uklopiti suvišne mjesece. Babilonci i Židovi taj su problem riješili ponavljanjem 12. mjeseca 7 puta u tijeku 19 godina – tako su pojedine godine sadržavale 13 mjeseci. Kada bi se pojavio mlađak poslije dvanaestog mjeseca više od 14 dana prije ekvinocija, oni bi proglasili ponavljanje tog dvanaestog mjeseca. Tako bi se ta godina sastojala od 13 mjeseci. Na taj su način mogli biti sigurni da će se glavni blagdani, koji su bili povezani sa žetvom ili sjetvom poklapati s vremenom tih radova.

Cezar uvodi julijanski kalendar

Godine 45. pr. Kr. Gaj Julije Cezar uvodi novi kalendar. Prema tom, julijanskom kalendaru duljina godine iznosi 365 ¼ dana što se postiže ubacivanjem jednog dana svake četvrte godine (prijestupna godina). Julijanska godina nešto je dulja od Sunčeve, a ta se razlika akumulira na jedan dan svakih 128 godina. Ta je pogrješka kasnije primijećena te je na crkvenom saboru u Niceji 325. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju razliku koja je akumulirana do tada. No, budući da je Julijanski kalendar i dalje ostao na snazi, razlika se stvarala i dalje.

Dodatna reforma kalendara- papa Grgur XIII. u XVI. stoljeću

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bi se ispravila ta greška, u XVI. stoljeću papa Grgur XIII. uvodi novi kalendar. Do tada je već stvorena greška od 10 dana viška, pa su odredbom papinske bule iz 1582., na prijedlog napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa uvedene slijedeće izmjene:
1. Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada.
2. Prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive sa 400 također prijestupne.
3. Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se dodaje na kraju mjeseca veljače.
4. Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
5. Prvi dan u godini bit će 1. siječnja.

Katolici i pravoslavci računaju blagdane po različitim kalendarima – znate li da će se razlika od 13 dana nakon 2100. uvećati na 14 dana?

Gregorijanskom reformom kalendarska godina približena je Sunčevoj najviše do tada. Gregorijanski kalendar danas je u primarnoj ili sekundarnoj upotrebi u gotovo svim krajevima svijeta.

U pravoslavnim crkvama do danas je pak ostao u upotrebi stari julijanski kalendar.

Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, pa su tako rimokatolici i pravoslavni crkvene blagdane slave s tjedan dana razlike. Nakon 2100. razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara uvećat će se uvećat će na 14 dana.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.