Znanstveno-stručni skup „Ustavna država i haške presude“ 29. studenog: Govorit će se o presudi Praljku i pitanju položaja BiH

Znanstveno-stručni skup „Ustavna država i haške presude“, koji organizira Udruga sv. Jurja, održat će se od 10 do 14 sati, u četvrtak, 29. studenoga 2018. u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Na znanstveno-stručnom skupu sudjelovat će akademik Davorin Rudolf, prof. dr. sc. Davor Derenčinović, odvjetnik Veljko Miljević, odvjetnica generala Slobodana Praljka Nika Pinter, prof. dr. sc. Željko Holjevac, prof. dr. sc. Ivo Lučić, dr. sc. Ante Nazor i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.

Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, koji je počeo djelovati 1993. osnovalo je 1992. Vijeće sigurnosti UN-a.

Kako je riječ o međunarodnoj ustanovi dvojnoga karaktera od početka rada izazivala je protuslovne reakcije – od krajnjega nekritičkog odobravanja do posvemašnjega nijekanja kao ustanove koja pod utjecajem određenih središta moći produžava rat drugim sredstvima.

Osim strana koje je optužilo Haško tužiteljstvo rad te međunarodne ustanove kritizirali su ugledni međunarodni pravni stručnjaci, poput ocjene njemačkoga sveučilišnoga profesora Normana Paecha koji je smatrao da je Haaški sud politički instrumentaliziran.

Sudu se prigovaralo da se ne bavi ratnim zločinima koje su počinile druge države, dugogodišnjem trajanju sudskih procesa što je dovodilo u pitanje stručnost tužiteljstva i pravednost suđenja, Haškom tribunalu se u sklopu pritužbe za političku dimenziju prigovaralo da pogoršava napetosti i šteti pomirbi na bivšim ratnim područjima, da sudi na hibrdinom tzv. bhs jeziku, koji ne pripada ni jednom od optuženika, čime se rušilo načelo razumljivosti vođenja procesa na materinjem jeziku optuženika, što je zajamčeno u svakom građanskom procesu.

Takva sudska tvrdokornost rezultirala je sudskim zauzimanjem unitarističkih filoloških stajališta, koja su tijekom 20. stoljeća u komunističkim režimima ograničavala slobodu govora, pisanja, čitanja te individualne i skupne slobode kao stečevinama europskoj demokraciji nasuprot totalitarističkim diktaturama.

Haški tribunal je optuživan i za pokušaje pisanja nacionalnih povijesti te vođenja prosvjetne politike.

Neke apsurdne osuđujuće presude potaknule vojne i pravne stručnjake da sud pozovu na ukidanje takvih odluka jer bi, kao presedan, prihvate li se njihova obrazloženje, postalo nemoguće ratovati jer bi sve postalo zločin.

Bivša glasnogovornica Florence Hartman sudu je zamjerala pristranost zato što je omogućio Srbiji zaštitu dokumenata koji imaju status vitalnih nacionalnih interesa, na što je sud ostracistički reagirao kaznivši je zbog takvoga stajališta itd.

Prije godinu dana general Slobodan Praljak svojim je drastičnim činom odbacio hašku presudu koja nije uvažila iznijete činjenice i dokaze. Njegova žrtva, prezir i ogorčenost prema haškome Tribunalu moralna je obveza preispitati povijesne, političke i pravne činjenice kako bi se utvrdila istina.

Na skupu „Ustavna država i haške presude“ hrvatski će stručnjaci godinu dana poslije drakonske presude Hrvatima iz BiH raspravljati o pravnoj i političkoj dimenziji Haaškoga tribunala, kazneno-pravnim aspektima presude u slučaju Prlić i drugi, institutu udruženoga zločinačkog pothvata, sudskoj politici neprihvaćanja dokaza te vjerodostojnosti svjedoka.

U drugom dijelu skupa povjesničari će kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi osvijetliti stvarno stanje, okolnosti i podlogu događaja tijekom rata u BiH.

Program znanstveno-stručnog skupa

10.00 Uvodna riječ
10.05 Akademik Davorin Rudolf: Haški tribunal – pravna ili politička institucija?
10.25 Prof .dr. sc. Davor Derenčinović: Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.
10.45 Odvjetnik Veljko Miljević: Institut združenog zločinačkog pothvata u presudama MKSJ s posebnim osvrtom na presudu u predmetu Prlić
11.05 Odvjetnica Nika Pinter: Politika ne-prihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74
11.25 Rasprava

11.50 Stanka za kavu

12.10 Prof. dr. sc. Željko Holjevac: Hrvati u Bosni i Hercegovini od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata
12.30 Prof. dr. sc. Ivo Lučić: Politički i vojni kontekst hrvatske borbe u BiH
12.50 Dr. sc. Ante Nazor: Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih
13.10 Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Banovina Hrvatska u predmetu IT-04-74
13.30 Rasprava

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr