Bobanov mural: Možemo i Novoj ljevici smeta scena iz dana kojeg mnogi smatraju početkom obrane Hrvatske

boban mural
Foto: Snimka zaslona

Saborska zastupnica Nove ljevice Ivana Kekin gostovala je u nedjelju na N1,  gdje je komentirala uklanjanje murala u Zagrebu. Krivnju za brisanje murala na zagrebačkom Laništu posvećenog Vukovaru gradonačelnik Tomislav Tomašević i Možemo pokušali su svaliti na HEP, ali da to nije baš tako jasno je iz dokumenta koji je objavio Velimir Bujanec. Naime, nalog je izdao komunalni redar iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, na zahtjev predsjednika Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb – Zapad, Tomislava Vukoje iz platforme Možemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mural posvećen legendarnoj utakmici Dinamo-Crvena Zvezda iz 1990. 

Zatim se osvrnula na mural Zvonimira Bobana, koji je posvećen legendarnoj utakmici Dinamo-Crvena Zvezda iz 1990. godine na kojoj je hrvatski nogometaš krenuo braniti navijače, a na udarac pendrekom uzvratio je udarivši jugoslavenskog milicajca.

“Mislim da nije primjereno da nasilje bude pored škola. Ja, osobno, bih maknula i Bobanov grafit jer ne vidim potrebu da nešto nasilno stoji pored škole“, ustvrdila je psihijatrica Kekin.

> Mural BBB posvećen Vukovaru ponovno na Laništu usprkos Možemo i Tomaševiću

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Kekin tražila da država obnovi stanove stradale u potresu novim obaveznim porezima, a sa suprugom gradi vilu vrjedniju od 2 milijuna kuna

> Imovinska kartica: Ivana i Mile Kekin imaju stan u Zagrebu, a grade i kuću u Istri vrijednu preko dva milijuna kuna

> Moralna policajka: Kekin bi uklonila Bobanov mural

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Saborska zastupnica Nove ljevice Ivana Kekin i njezina stranačka kolegica Katarina Jovanović, koja je bila na listi ekstremne ljevice Možemo za Vijeće Mjesnog odbora Remetinec – interpretiraju kao nasilje jedan od simbola otpora jugoslavenskoj režimskoj miliciji.

Što se dogodilo 13. svibnja 1990.?

13. svibnja 1990., u predvečerje Domovinskog rata, nije odigrana utakmica Dinamo – Crvena zvezda. Taj dan ostao je upamćen po krvavim neredima u sukobu Boysa i Delija, a mnogi ga smatraju danom kad je počeo Domovinski rat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među Delijama su bili i Željko Ražnatović Arkan koji je te sezone sjedio na Zvezdinoj klupi, te Aleksandar Vučić, sadašnji predsjednik Srbije.

Utakmica se trebala održati 13. svibnja 1990. – nekoliko tjedana nakon održavanja prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.

U Hrvatsku je tog dana došlo oko 3000 “Delija” i sve je bilo obilježeno tučnjavama njih i Bad Blue Boysa na ulicama. No, na stadionu je izbio pravi rat kad su predvođeni Arkanom, navijači Crvene Zvezde krenuli su u rušilački pohod na južnoj tribini Maksimira nastojeći se probiti do mjesta gdje su bili Bad Blue Boysi. Pritom su uzvikivali “Zagreb je Srbija!” i “Ubit ćemo Tuđmana!” Probivši zaštitnu ogradu počeli su napadati Dinamove navijače stolicama i noževima.

BBB su srušili ogradu na sjeveru i upali u teren kako bi se suprotstavili Delijama, ali jugoslavenska milicija ih je napala, iako isto nije pokazala prema Delijama. Jugoslavenska milicija je koristila palice i suzavce, a za nekoliko minuta situacija se otela nadzoru jer je broj motiviranih navijača koji su ulazili u sukob bio veći od onoga što su specijalne snage mogle zadržati sa svojim mjerama, ljudstvom i opremom. Nakon sat vremena sve je završilo s desetcima ozlijeđenih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dinamove navijače od premlaćivanja branili Zvonimir Boban, Vjekoslav Škrinjar i trener Josip Kuže

Dok su neredi trajali nekoliko igrača je ostalo na terenu, a igrači Crvene zvezde već su napustili teren i bili u svlačionicama. Dinamove su navijače od premlaćivanja branili Zvonimir Boban, Vjekoslav Škrinjar i trener Josip Kuže.

”Sjećam se toga s ponosom što sam bio dio te priče, zajedno s Boysima i hrvatskim narodom. Tada sam riskirao karijeru, ali neki drugi, bezimeni navijači, riskirali su svoje živote. Opet bih udario onog milicajca, ali nisam htio biti nikakav heroj, samo sam reagirao na nepravdu koja je trajala godinama. Junaci su išli u rat, mi smo bili samo buntovnici ”, kazao je u jednom od brojnih intervjua Zvone Boban, kome je stadion u Maksimiru godinama nakon toga skandirao ”Jedan je Zvone Boban…”

Boban je napao milicajca koji je napadao Dinamovog navijača, a BBB su uskoro stali u obranu Bobana poput tjelesnih čuvara. Boban je postao nacionalni junak”, dok su ga Srbi proglasili “nacionalistom”.

On je zbog svog poteza bio suspendiran od Jugoslavenskog nogometnog saveza na 6 mjeseci, a protiv njega je bila podignuta optužnica od javnog pravobranilaštva, jer fizički napad na miliciju je bilo kažnjivo djelo. Milicajac kojeg je napao – Refik Ahmetović – kasnije je javno oprostio Bobanu taj napad.

“13. svibnja dio je točke na i generacije 1990. koja je u sebi nosila revolt, a protiv tadašnjeg režima. Toga dana dala je poticaj stvaranju hrvatske države”, rekao je Zlatko Kranjčar dvadeset godina kasnije.

Vučić s Arkanom 1990. divljao na Maksimiru: “Znali smo da se sprema kaos, ali ne između Delija i Boysa, nego između Hrvata i Srba”

Poveznica Vučića i Arkana

“Gledajte, uvijek smo mi bili spremni na tuču u Zagrebu, ali ovo je bilo nešto drugačije. Više od dvije tisuće Delija vlakom je krenulo u Zagreb. Prvi incident dogodio se već u Vinkovcima, bio je gadniji nego inače. Znali smo odmah da se u Zagrebu sprema kaos, ali ne između Delija i Boysa, nego između Hrvata i Srba. I mi i oni osjećali smo se jako moćno. Podizao se srpski nacionalizam, ali rastao je i hrvatski. Mi smo stigli u velikom broju, nikada se neće ponoviti takvo gostovanje. Navijači Zvezde stizali su iz Petrinje, Gline, Knina i čitave Krajine i dalmatinskog zaleđa. I navijači Dinama osjećali su se moćno. S obje strane na stadionu osjećala se iskrena mržnja i pjevale su se pjesme najjezivijih sadržaja”, rekao je Aleksandar Vučić, a prenio je ranije Espreso koji je objavio njegovu fotografiju s Maksimira.

Arkan je tada na Maksimiru, sjedeći na klupi kao predstavnik kluba, imao pištolj. Navodno je kao agent Službe državne sigurnosti, dobio zadatak izazvati nerede na Maksimiru. Kasnije je, 1999. godine, Arkan ubijen u Beogradu. Bio je vođa postrojbi koje su činile ratne zločine po Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.