U svibnju 2000. godine, u časopisu Reason, objavljen je tekst nagrađivanog znanstvenog autora Ronalda Baileya pod nazivom “Dan planeta Zemlje, tada i sada” kako bi pružio povijesnu perspektivu povodom 30. obljetnice tog velikog dana. U tom članku je Bailey istaknuo da je tijekom godina došlo do bujice apokaliptičnih predviđanja, koje je on naveo u članku, a danas, 16 godina poslije, pravi je trenutak da postavimo pitanje koje je i Bailey istaknuo u svojem tekstu: Koliko su točna bila predviđanja iz 1970. godine?
Odgovor je: ne samo da su bili u krivu, nego su otišli u potpuno krivom smjeru. Stoga donosimo nekoliko primjera krivih predviđanja iz godine kad je počela proslava našeg planeta, 1970-e:
1. Biolog s Harvarda, George Wald, procijenio je da će “civilizacija nestati unutar 15 do 30 godin,a ako se ne poduzmu hitne akcije rješavanja problema s kojima se suočava čovječanstvo”.
2. Biolog Barry Commoner sa Sveučilišta Washington napisao je: “Nalazimo se usred prirodne krize koja prijeti opstanku ovog naroda i svijetu kao mjestu prigodnom za stanovanje ljudi”.
3. Dan nakon prvog Dana planete Zemlje, u uvodniku New York Timesa je stajalo upozorenje: “Ljudi odmah moraju zaustaviti zagađenje i očuvati svoje resurse, ne samo kako bi poboljšali svoje postojanje, nego i kako bi očuvali ljudsku rasu od nepodnošljivog propadanja i mogućeg izumiranja”.
4. Paul Ehrlich je travanjskom izdanju Mademoiselle napisao: “Stanovništvo će neizbježno i u potpunosti prerasti sve zalihe hrane. Porast će stopa smrtnosti sve dok najmanje 100-200 milijuna ljudi godišnje ne počne izumirati od gladi, što će se dogoditi unutar sljedećih 10 godina”.
5. Paul Ehrlich je također u eseju “Ekološka katastrofa” iz 1969. godine napisao da će većina dotad rođenih ljudi umrijeti u najvećoj kataklizmi u povijesti čovječanstva, jer je predviđao da će glad u svijetu dosegnuti nezamislive razmjere. Čovječanstvu je predviđao najveće izumiranje zbog gladi najkasnije do 1980-ih godina.
6. Ehrlich je 1970. godine, u posebnom izdanju časopisa The Progressive, objavljenom povodom Dana planete Zemlje, napisao da će između 1980. i 1989. godine oko četiri milijarde ljudi, uključujući 65 milijuna Amerikanaca, umrijeti u najvećem izumiranju od gladi.
7. “Sad je već stvarno prekasno da izbjegnemo masivno gladovanje”, objavio je Denis Hayes, glavni organizator Dana planete Zemlje, u proljetnom izdanju časopisa The Living Wilderness.
8. Peter Gunter, profesor sa Sveučilišta North Texas, napisao je 1970. godine: “Demografi su gotovo jednoglasni u stavu da nam ovo slijedi: do 1975. će početi velika glad u Indiji, a širit će se sve do 1990. godine, te će preuzeti cijelu Indiju, Pakistan, Kinu i Afriku. Do 2000. godine, ili čak i ranije, Južna i Srednja Amerika će preživljavati u katastrofalnim uvjetima, te će cijeli svijet, s izuzetkom zapadne Europe, Sjeverne Amerike i Australije – gladovati.”
9. U siječnju 1970. godine, časopis Life je napisao: “Znanstvenici imaju čvrste eksperimentalne i teorijske dokaze koji potvrđuju njihovu teoriju da će za deset godina urbano stanovništvo nositi gas-maske kako bi preživjeli onečišćenje zraka… a do 1985., zagađenje će upola smanjiti količinu sunčeve svjetlosti koja doseže Zemlju”.
10. Ekolog Kenneth Watt je izjavio za Time: “Ako uzmemo u obzir trenutačno nakupljanje dušika, pitanje je trenutka kad će svjetlo biti filtrirano iz atmosfere, te će sva zemlja postati neiskoristiva”.
11. Barry Commoner je predvidio da će propadanje organiskih zagađivača iskoristiti sav kisik iz američkih rijeka, zbog čega su slatkovodne ribe trebale izumrijeti, jer bi se na taj način sve ugušile.
12. Paul Ehrlich je predvidio da će “zagađenje zraka uzeti stotine tisuća života samo u sljedećoj godini”, te je izradio scenarij prema kojem je 1973. trebalo umrijeti 200.000 Amerikanaca zbog katastrofalnog smoga u New Yorku i Los Angelesu.
13. Ekolog Kenneth Watt je predvidio da će svijet, ako nastavi jednako trošiti, do 2000. godine ostati bez sirove nafte.
14. Paul Ehrlich je u svibnju 1970. u Audubonu upozorio da bi klorirani ugljikovodici mogli smanjiti životni vijek ljudi rođenih nakon 1945. godine. Naveo je da je njihov očekivani životni vijek 49 godina, a do 1980-ih je predviđao da će ljudi živjeti u prosjeku 42 godine.
15. Senator Gaylord Nelson je napisao u časopisu Look da vjeruje da će tijekom idućih 25 godina između 75 i 80 posto svih životinjskih vrsta iščeznuti s lica Zemlje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa