7. studenoga 1917. Oktobarska revolucija – početak krvavog komunističkog stoljeća

Oktobarska revolucija 7. studenoga 1917.
Foto: Boris Kustodiev/wikipedia

Na današnji je dan 7. studenoga 1917. započela Oktobarska revolucija u Rusiji. Revoluciju su poveli boljševici – frakcija komunista.

Bio je to početak svih komunističkih revolucija koje će u 20. stoljeću zahvatiti gotovo sve kontinente svijeta. Svaka komunistička revolucija i vladavina donijela je milijune nevinih žrtava bez izuzetka. Zbog toga je komunizam monstruozni zločinački sustav koji je ubio najviše civila i nevinih ljudi u povijesti svijeta.

Ova revolucija se naziva oktobarskom zato što je po julijanskom kalendaru počela 25. listopada 1917., a po gregorijanskom kojega koristi zapadni svijet to je upravo na današnji dan.

Revolucija i posljedice – propast Rusije

Prethodnih mjeseci 1917 g. Rusija je bila pod stalnim nemirima tako da je već u veljači iste godine počela je manje poznata Februarska revolucija. Duma, ruski parlament, je raspuštena, a carska Vlada uhićena. Time je završilo 400 godina dugo carsko razdoblje u Rusiji. U srpnju 1917 g. pogubljena je carska obitelj u Petrogradu prema odluci Petrogradskog sovjeta. To je izazvalo velike sukobe sovjetskih odreda i ruskih građana koji su se protivili tome. Na ulicama je bilo nekoliko stotina tisuća ljudi.

Tada boljševici donose odluku o konačnom oružanom ustanku.

Dana 7. studenoga (po julijanskom kalendaru 25.listopad) ustanici kreću u napad i zauzimaju Zimski dvorac (Ermitaž) koji još nije bio pod njihovom kontrolom. Vojska je odbila zapovijedi tako da većeg otpora boljševicima nije ni bilo.

Tada Lenjin donosi odluku o izborima u prosincu i biva poražen, ali po klasičnom komunističkom obrascu odbija priznati rezultate izbora i predati vlast. Slijedio je višegodišnji krvavi bratoubilački rat unutar slobodoljubivog ruskog naroda između ‘bijelih’ i ‘crvenih’ koji je trajao godinama. Posljedice sukoba su bili brojni poginuli, više milijuna Rusa pobjeglo pred Crvenim terorom, kao i strašnu glad i umiranje. Od tih demografskih gubitaka se ruski narod nije uspio oporaviti do danas.

Crveni teror je naziv za strahovladu koju su komunističke vlasti od 1918-1922 g. provodile nad ‘klasnim neprijateljem’, a to su bili svi ljudi koje su komunisti procijenili da su im protivnici ili im smetaju, bez obzira bila to istina ili ne (intelektualci, seljaci, svećenici, časnici i ostali obični ljudi).

Žrtve komunizma – desetine milijuna ubijenih

Broj žrtava ruskog komunizma u periodu od 1917-1987 g. broji se u desetinama milijuna ljudi, a procijenjen je od vodećeg stručnjaka democida prof. Rummela na gotovo 62 000 000 ljudi. To uključuje sve progone, pokolje i ubijanja od strane vlasti.

Od toga je bilo preko 40 000 svećenika, monaha i monahinja Ruske pravoslavne crkve.
Među vodećih 10 svjetskih režima po likvidacijama i ubijanjima civila i ‘klasnih neprijatelja’ izvan ratova , po prof. Rummelu, je i komunistička (druga) Jugoslavija.

Uz brojne komunističke režime na vrhu ove liste masovnih ubojica uz komunističke sustave našli su se i nacistički režim, turska građanska revolucija, kolonijani ratovi i dr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.