Vršitelj dužnosti armenskog premijera Karen Karapetjan podržao je u srijedu poziv političke oporbe na raspisivanje izvanrednih izbora u zemlji, prenose agencije.
Jedini indikator potpore građana su izbori, rekao je Karapetjan u izjavi koju je prenijela državna novinska agencija Armenpress. “Predlažem održavanje izvanrednih izbora”, kazao je, prenosi agencija dpa.
Karapetjan je prije obnašao dužnost premijera, a ponovno ju je preuzeo nakon što je bivši predsjednik a zatim premijer Serž Sargsjan podnio ostavku ovoga tjedna nakon niza prosvjeda protiv njegova ostanka na vlasti.
Karapetjan se trebao sastati u srijedu s oporbenim čelnikom Nikolom Pašinjanom, zastupnikom u parlamentu, ali je vlada priopćila da je taj susret otkazan jer nije postignut dogovor oko agende razgovora.
Predsjednik Armen Sarkisjan u međuvremenu je izjavio da pokreće razgovore o nalaženju rješenja za političku krizu, prenose državni mediji.
“Izražavam žaljenje zbog prekida pregovora”, kazao je Sarkisjan. “Od danas počinjem konzultacije s predstavnicima parlamentarnih snaga i onih koje nisu u parlamentu kako bi razmotrili situaciju u našoj zemlji i načine za nalaženje rješenja”.
Policija spremna za prosvjede u središtu Erevana
Policija je zauzela položaje u središtu armenske prijestolnice Erevana u srijedu kako bi nadgledala prosvjede protiv vladajućih.
Iako su prosvjedi dosad bili mirni, iznenadni preokret zaprijetio je destabilizacijom Armenije, ruske saveznice. Moskva, koja ima dvije vojne baze u Armeniji, pažljivo prati razvoj događaja.
Zbog političke krize u zemlji na ulice su izašli deseci tisuća ljudi u zadnja dva tjedna kako bi prosvjedovali protiv vlade, a izgleda da su prosvjedi dostigli vrhunac u ponedjeljak kada je Sargsjan podnio ostavku na dužnost premijera.
Sargsjan, bliski saveznik ruskoga predsjednika Vladimira Putina, posljednjih deset godina obnašao je predsjedničku dužnost. Njegov drugi i posljednji mandat predsjednika završio je u ožujku, a nakon što ga je parlament imenovao premijerom na ulice su izašli nezadovoljni građani tražeći njegovu ostavku.
Prosvjednici na čelu s Pašinjanom optužili su Sargsjana za manipulaciju ustavom kako bi ostao na vlasti, a nakon njegove ostavke krenulo je slavlje.
U skladu s ustavnim promjenama usvojenim nakon referenduma provedenog 2015. većinu državnih ovlasti ima premijer, a predsjednikova je dužnost većinom protokolarna.
Serža Sargsjana na predsjedničkoj je dužnosti naslijedio Armen Sarkisjan (64), bivši premijer koji je nekada bio i veleposlanik u Velikoj Britaniji. Predsjedničku će dužnost obavljati idućih sedam godina.
Armenija se odvojila od Sovjetskog Saveza 1991., ali je i dalje ovisna o ruskoj pomoći i investicijama. Mnogi Armenci optužuju vladu za korupciju i loše vođenje gospodarstva koje se muči da prevlada nasljeđe centralnog planiranja.
