Litva, Latvija i Estonija, male i po veličini i po broju stanovnika, jačaju svoju obranu u okviru NATO-a i Europske unije, kao i međusobnu suradnju u očekivanju potencijalne agresije Rusije.
Baltičke zemlje suočavaju se sa značajnim strateškim izazovom zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, od koje su se odvojili prije samo 35 godina nakon raspada SSSR-a, piše Remix.
Agresivno ponašanje Rusije posebice je vidljivo od počeka njezine invazije na Ukrajinu, uz povremene prijetnje baltičkim državama.
Nepovoljan zemljopisni položaj, izloženost Rusiji
Kao dio NATO-a i Europske unije, te su zemlje od 2022. sklopile različite bilateralne sporazume o posebnim oblicima obrambene suradnje, slično kao što su to učinile Estonija i Finska.
Njihov zemljopisni položaj u obrambenom smislu je nepovoljan. To su male zemlje kojima nedostaje strateška dubina. Njihove jedine fizičke veze sa saveznicima su Baltičko more i zračna potpora. Litva ima doduše usku kopnenu vezu s Poljskom, prolaz Suwałki, koji bi se teško mogao koristiti za veće snage.
Iako su na njihovim područjima stacionirane savezničke postrojbe, te su države izolirane i nisu osobito snažne. Potencijalna pojačanja predstavljaju uglavnom lake zračne jedinice, posebice iz SAD-a i elementi poljske 6. zrakoplovne brigade.
Baltičke zemlje suočavaju se i s ograničenim materijalnim potencijalima. Njihovi obrambeni proračuni za 2024. iznose 2,1 milijardu eura, 1,1 milijardu eura i 1,3 milijarde eura. Stoga su se odlučile za vojnu suradnju kako bi povećale obrambenu učinkovitost.
Niz utvrda prema Rusiji i Bjelorusiji
Primjer njihove suradnje je zajednički plan najavljen u siječnju. Riječ je o izgradnji niza utvrda uzduž granice s Rusijom i Bjelorusijom. Granica je ukupno duga 1.194 km, uz 273 km granice s Kalinjingradskim područjem. Svaka zemlja pojedinačno će odabrati sredstva za jačanje granice.
Estonija namjerava izgraditi 600 bunkera uzduž svoje granice s Rusijom, oblikovanih tako da se uklope u krajolik i otežaju otkrivanje. Investicija će vjerojatno premašiti 60 milijuna eura.
Litva će pripremiti 20 skladišta inženjerijskih barijera, uključujući protutenkovske prepreke poput metalnih i armiranobetonskih barijera i rola bodljikave žice. Na to će ove godine potrošiti oko 32 milijuna eura, pri čemu će znatan dio sredstava biti uložen na lokalnoj razini.
Osim toga, Litva namjerava pripremiti ceste, mostove i vijadukte za rušenje i koristiti odvodne kanale kao protutenkovske prepreke.
>Ruski vojni helikopter uletio u zračni prostor NATO saveza nad Estonijom; Moskva uzvraća Litvi
Različiti planovi, ali je predviđena koordinacija
Planovi se razlikuju od zemlje do zemlje, ali cilj im je koordinirati napore. Njihova suradnja možda neće rezultirati kontinuiranim nizom utvrda sličnih francuskoj predratnoj crti Maginot. No imat će tri različita, međusobno povezana niza različitih građevina.
Pritom će se koristiti iskustva Litve i Latvije u poduzimanju privremenih mjera granične sigurnosti s Bjelorusijom tijekom migracijske krize 2021. i 2022. godine.
Cilj inženjerijskih prepreka i bunkera, dopunjenih prirodnim obrambenim terenom, jest odgoditi ili čak zaustaviti napredovanje ruske vojske prema zapadu i omogućiti dolazak savezničkih pojačanja.
Ta je strategija ključna za uspjeh ofenzivnih operacija, što pokazuje ukrajinski rat, gdje bi duboko slojevita obrana potpomognuta utvrdama mogla zaustaviti čak i mnogo veće snage.
Odluka baltičkih država da razmotre ove pomalo zaboravljene obrambene mehanizme ne iznenađuje s obzirom na okolnosti.
Suradnja i u naoružavanju zbog agresivnog ponašanja Rusije
Suradnja je šira od puke izgradnje utvrda. Baltičke države zajednički nabavljaju oružje, uključujući topničke raketne sustave poput M142 HIMARS, a SAD pokriva dio planiranih troškova i budućih kupnji.
Značajno je da ove akvizicije uključuju balističke rakete sposobne pogoditi vojne ciljeve u gradovima poput Sankt Peterburga i Pskova.
Latvija i Estonija također zajednički kupuju sustav protuzračne obrane srednjeg dometa, poput poljskog sustava NAREW. Otvorene su i mogućnosti nabave njemačkog IRIS-T SLM, britanskog SkyCeptora, norveško-američkog NASAMS-a i izraelskih sustava SPYDER.
Cilj je zajedničkih napora u javnoj nabavi omogućiti koordinaciju oružanih snaga baltičkih država, smanjiti troškove obrane i poboljšati učinkovitost.
Ta bi suradnja mogla imati i nastavak, kao što je organiziranje novih vojnih struktura. Ona ide na ruku i poljskoj obrambenoj industriji, od koje je Estonija već kupila protuzrakoplovne rakete Piorun, a taj primjer mogla bi slijediti i Litva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
