Srbija je od Ujedinjenih naroda (UN) zatražila da njezini državljani koji su osuđeni pred Haškim tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY), služe kaznu u nekom od zatvora na teritoriju Srbije, a kao glavni razlog navedeni su nehumani uvjeti u pojedinim europskim zatvorima, piše u subotu beogradski tisak.
Zahtjev je generalnom tajniku UN Antoniju Guterresu, kako navode Večernje novosti, prenio srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ali odluku treba donijeti uz suglasnost Mehanizma za međunarodne kaznene sudove sudove u Den Haagu, koji je pravni sljednik ICTY-a.
“Prvi čovjek svjetske organizacije rekao je da će u najskorije vrijeme o tom zahtjevu razgovarati s Theodorom Meronom, predsjednikom Mehanizma za međunarodne kaznene sudove”, rekao je Dačić Večernjim novostima. Dačić je kazao da se po teškim uvjetima u zatvorima izdvaja Estonija.
“Tamo su uvjeti služenja kazne takvi da smo tražili da se ukine praksa da se jedino Srbiji ne dozvoljava da naši državljani služe u našoj zemlji. Ako se dozvolilo Demokratskoj Republici Kongo, zašto ne bi i Srbiji?”, citira ovaj list Dačića.
Srbijanski vicepremijer i predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju sa ICTY-em Rasim Ljajić ne vjeruje u mogućnost prihvaćanja inicijative da se haške osuđenike premjesti u srpske zatvore.
„Ne vidim da postoji neko drugačije raspoloženje nego do sada“, ocijenio je Ljajić za Radio Slobodna Evropa (RFE).
Odvjetnik Zoran Živanović, koji je branio nekadašnjeg osuđenika Gorana Hadžića, podsjeća da je i dosad bilo više zahtjeva iz zemalja regije, ali nisu prihvaćeni.
“Velika Britanija i neki drugi bili su protiv, smatrajući da bi optuženi koji bi se vratili u svoje zemlje – Srbiju, Hrvatsku ili BiH, bili dočekani kao heroji i da ne bi izdržavali kaznu onako kako bi trebalo. Srbija je čak nudila jamstvo da se u svakom trenutku može provjeriti kako ti ljudi služe kaznu”, rekao je Živanović Večernjim novostima.
Kazne za zločine na teritoriju Kosova, Hrvatske i BiH po presudama ICTY-a trenutno u osam europskih država izdržava 15 Srba, a riječ je o presudama od 18 godina do doživotnog zatvora.
