Američki predsjednik Joe Biden rekao je u subotu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će Rusija platiti “strašnu cijenu” i suočiti se s razornim gospodarskim posljedicama ako napadne Ukrajinu, prenosi Reuters.
Biden je rekao novinarima da mogućnost slanja američkih kopnenih borbenih trupa u Ukrajinu u slučaju ruske invazije “nikada nisu bile karte na stolu”, iako će Sjedinjene Države i NATO morati poslati više snaga na istočne zemlje NATO-a radi pojačanja njihove obrane.
Razorne ekonomske posljedice
“Apsolutno sam jasno dao do znanja predsjedniku Putinu… da će, ako krene prema Ukrajini, ekonomske posljedice za njegovo gospodarstvo biti razorne, razorne”, rekao je nakon primjedbi o smrtonosnim tornadima koji su u petak pogodili Sjedinjene Države.
Biden, koji je prošlog tjedna razgovarao s Putinom telefonom dva sata, rekao je da je ruskom čelniku jasno dao do znanja da će se položaj Rusije u svijetu “izrazito” promijeniti u slučaju upada u Ukrajinu.
Biden je proveo vikend u svom domu u Wilmingtonu.
> Francuska bi mogla izgubiti još jedan veliki ugovor o trgovini oružjem s Grčkom: SAD preoteo posao i ponudio ugovore Ateni
> Joe Biden zabranjuje riječi “žene” i “majke”, a uvodi pojam “trudne osobe”
Ministri vanjskih poslova iz Skupine sedam najbogatijih demokracija u subotu su poslali sličnu poruku Moskvi nakon sastanka u Liverpoolu, upozoravajući na strašne posljedice za svaki upad i pozivajući Moskvu da se vrati za pregovarački stol.
Ministri financija G7 sastaju se virtualno u ponedjeljak kako bi razmotrili ekonomske probleme, uključujući inflaciju, ali će se dotaknuti i potencijalnih sankcija Rusiji ako krene protiv Ukrajine, rekli su dužnosnici.
Sukob ne jenjava
Ukrajina je optužila Rusiju za okupljanje desetaka tisuća vojnika u pripremi za moguću vojnu ofenzivu velikih razmjera.
Rusija poriče planiranje bilo kakvog napada i optužuje Ukrajinu i Sjedinjene Države za destabilizirajuće ponašanje, te je rekla da joj trebaju sigurnosna jamstva za vlastitu zaštitu.
Biden je prošlog tjedna obećao srednjoeuropskim članicama NATO-a veću vojnu potporu usred sve veće zabrinutosti zbog povećanja, zabrinutost koje bi zemlje u blizini ruske granice mogle rezultirati sličnim ishodom kao ruska aneksija ukrajinske regije Krim 2014., rekao je savjetnik predsjednika Litve.
Spremaju li se ruske snage za rat u Ukrajini? To je svakako strah među zapadnim čelnicima i u Ukrajini.
Tek prije sedam godina Rusija je zauzela dio južne Ukrajine i podržala separatiste koji su započeli sukob na velikim područjima istoka, piše BBC.
Što se događa?
Rusija kaže da nema planova za invaziju, a ipak je SAD zaprijetio sankcijama u neviđenim razmjerima ako to učini, pa što se događa?
Ukrajina dijeli granice i s EU i s Rusijom, ali kao bivša sovjetska republika ima duboke društvene i kulturne veze s Rusijom i ruski se tamo naširoko govori.
Rusija se dugo opirala potezu Ukrajine prema europskim institucijama, a njezin je ključni zahtjev da se nikada ne pridruži NATO-u ili da na svom tlu ima ofenzivno oružje vojnog saveza.
Kada su Ukrajinci 2014. svrgnuli svog proruskog predsjednika, Rusija je zauzela, a zatim anektirala južni poluotok Krim od Ukrajine, a separatisti s ruskom podrškom zauzeli su velike dijelove dviju istočnih ukrajinskih regija zajednički poznatih kao Donbas.
Sukob traje i danas
Taj sukob na istoku traje do danas. Ukrajina kaže da je Rusija poslala tenkove, topništvo i snajpere na frontu u područjima pod kontrolom pobunjenika. No, najviše zabrinjavaju ruske snage izvan ukrajinske granice, a zapadne obavještajne službe vjeruju da ih ima i do 100.000.
Nema osjećaja neposredne prijetnje – ili da se ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio na invaziju.
Glasnogovornik Kremlja pozvao je sve da ostanu “hladne glave”, a zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da bi napetosti mogle dovesti do situacije slične kubanskoj raketnoj krizi 1962., kada su se SAD i Sovjetski Savez približili nuklearnom sukobu.
Ali zapadne obavještajne službe, kao i ukrajinske, smatraju da bi se upad ili invazija mogli dogoditi negdje početkom 2022.
Eskalacija krajem siječnja?
“Najvjerojatnije vrijeme za postizanje spremnosti za eskalaciju bit će kraj siječnja”, kaže ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.
Američki obavještajci kažu da bi se čak 175.000 ruskih vojnika moglo uključiti već u siječnju, a direktor CIA-e William Burns vjeruje da predsjednik Putin “stavlja rusku vojsku, ruske sigurnosne službe na mjesto gdje bi mogle djelovati na prilično zamašan način”.
Mogao bi se samo ponašati u pokušaju da osigura jamstva od NATO-a.
Bili smo ovdje i prije, u travnju ove godine, i tada je Rusija odbacila pokrete manjeg razmjera kao vježbe, a zatim se povukla (iako neki stručnjaci sugeriraju da je to bilo samo djelomično povlačenje). Nisu napravljeni nikakvi očiti ustupci.
Predsjednik Joe Biden i Vladimir Putin imali su videopoziv 7. prosinca u pokušaju smanjenja napetosti, ali još uvijek nema znakova rezultata.
Što kaže Rusija?
Rusija je isprva opisala satelitske fotografije koje prikazuju gomilanje vojnika na Krimu i nedaleko od istočne Ukrajine kao alarmantne. Ali početkom prosinca, predsjednički pomoćnik inzistirao je da “imaju pravo premještati trupe na njihovom teritoriju”.
Šef ruskih oružanih snaga Valery Gerasimov kaže da je NATO usredotočio previše pozornosti na kretanje trupa i da su “informacije koje kruže u medijima o navodnoj nadolazećoj invaziji Rusije na Ukrajinu laž”.
Moskva je uzvratila optužujući Ukrajinu da je izgradila polovicu svoje vojske – oko 125.000 ljudi – na istoku, navodeći da Kijev planira napasti područja pod kontrolom separatista koje podržava Rusija.
Ukrajina kaže da to nije ništa drugo do “propagandna glupost” za prikrivanje vlastitih planova Rusije.
Rusija također optužuje zemlje NATO-a da “pumpaju” Ukrajinu oružjem.
Protutužba protiv Rusije mogla bi postati opravdanje za vojnu akciju.
Vladimir Džabarov, broj dva u Odboru za međunarodne poslove ruskog Vijeća Federacije, rekao je početkom prosinca da oko 500.000 Ukrajinaca u područjima pod kontrolom pobunjenika sada ima ruske putovnice. Ako su pobunjeničke vođe zatražile pomoć Rusije, “naravno, ne možemo napustiti naše sunarodnjake”, rekao je.
Što Rusija želi?
Predsjednik Putin upozorio je Zapad da ne prelazi ruske “krajnje linije” u Ukrajini.
Pa koje su to crvene linije?
Jedan od njih je zaustavljanje širenja NATO-a dalje na istok i raspoređivanje oružja u susjednim zemljama koje bi moglo ugroziti Rusiju. Predsjednik Putin je rekao da će, ako Ukrajina pristupi NATO-u, uslijediti vojni kontingenti, baze i napadno oružje.
Rusija je već zabrinuta zbog ukrajinskog raspoređivanja turskih bespilotnih letjelica protiv snaga koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini i zapadnih vojnih vježbi u Crnom moru.
Krajem studenog Putin je rekao da se nada da će “zdrav razum i odgovornost za vlastite zemlje i globalnu zajednicu na kraju prevladati”.
Još u srpnju 2021., ruski čelnik objavio je poduži izvještaj na internetskoj stranici Kremlja, u kojem je detaljno opisao povijest dviju zemalja, nazivajući Ruse i Ukrajince “jednom nacijom” i označavajući trenutne ukrajinske čelnike kao vodeći “antiruski projekt”.
Onima koji su nastojali okrenuti Ukrajinu protiv Rusije, “na ovaj način će uništiti vlastitu zemlju”, rekao je.
Rusija je također frustrirana što je mirovni sporazum iz Minska iz 2015. s ciljem zaustavljanja sukoba u istočnoj Ukrajini daleko od ispunjenja. Još uvijek nema dogovora za neovisno nadgledane izbore u separatističkim regijama. Rusija poriče optužbe da je dio dugotrajnog sukoba.
Kako NATO pomaže Ukrajini?
Zapadni vojni savez NATO-a je obrambeni, a njegov glavni tajnik Jens Stoltenberg jasno je dao do znanja da je svaka vojna potpora isključivo u tom smjeru.
Velika Britanija će pomoći Ukrajini u izgradnji dvije pomorske baze, u Očakivu na Crnom moru i u Berdjansku na Azovskom moru. Američke protutenkovske rakete Javelin također su poslane u Ukrajinu, a dva patrolna čamca američke obalne straže data su mornarici.
“Na Ukrajini je i 30 saveznika NATO-a da odluče kada je Ukrajina spremna pridružiti se savezu”, rekao je Stoltenberg. Rusija nema “nema veta, nema prava miješati se u taj proces”.
Koliko daleko će Zapad ići za Ukrajinu?
SAD je jasno stavio do znanja da je posvećen pomoći Ukrajini u obrani svog “suverenog teritorija”. Predsjednik Biden govorio je o nametanju mjera “kakvih nikad nije vidio” ako Ukrajina bude napadnuta.
Ukrajina kaže da je spremna braniti se sama. “Mi ćemo se sami boriti u ovom ratu”, rekao je ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.
Dakle, čak i ako SAD odbije priznati ruske “krajnje linije” o pridruživanju Ukrajine NATO-u ili bilo čemu drugom, koliko će daleko ići njihove “snažne ekonomske i druge mjere” da pomognu Kijevu?
Čini se da su najveći alati u oružarnici Zapada sankcije i potpora ukrajinskoj vojsci. Britanska ministrica vanjskih poslova Vicky Ford rekla je da britanski dužnosnici razmatraju proširenje obrambene potpore.
Što se tiče ekonomskih mjera, najveći alat bi mogao biti prijetnja isključivanjem ruskog bankarskog sustava iz međunarodnog platnog sustava Swift. To se oduvijek smatralo krajnjim sredstvom, ali Latvija je rekla da će poslati snažnu poruku Moskvi.
Druga ključna prijetnja je spriječiti otvaranje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj, a o odobrenju za to trenutno odlučuje njemački energetski regulator. Novi kancelar Olaf Scholz već je govorio o mogućim “posljedicama” za plinovod.
Mogle bi postojati i mjere usmjerene na ruski državni fond RDIF-a ili ograničenja za banke koje pretvaraju rublje u stranu valutu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
