Bosna i Hercegovina konačne i potvrđene rezultate izbora provedenih 2. listopada trebala bi dobiti do početka studenog, no već sada je jasno kako postoje najmanje dvije opcije za uspostavu nove vlasti pa je ključno je pitanje tko će u njoj predstavljati Bošnjake.
Pokazatelji nakon izbora potvrđuju kako će pojedinačno najjače stranke biti one koje su i do sada činile vladajuću koaliciju u državi, odnosno Stranka demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
One će pojedinačno imati najveći broj zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH, a Dodik je potvrdio kako je s vođom HDZ-a Draganom Čovićem već dogovorio koaliciju.
> Gudelj: Hrvati su poručili da ih i dalje ima, a BiH će se raspasti ili postati država jednakopravnih konstitutivnih naroda
Jedini uvjet kojega on za sada postavlja je da mjesto ministra vanjskih poslova pripadne Srbima. Prema nepisanom pravilu etničke rotacije novi predsjedatelj Vijeća ministara BiH trebao bi biti Hrvat, a po izbornim rezultatima izvjesno je da će to biti osoba koju odredi HDZ.
Zaprjeka tome mogao bi biti Željko Komšić, s obzirom da predsjedatelja Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH u koje je on izabran, a potvrđuje ga Zastupnički dom državnog parlamenta.
SDA, stranka Bakira Izetbegovića, u ovom trenutku računa na koalicijski kapacitet Komšićeve Demokratske fronte (DF) koja je dobro prošla na izborima i četvrta je po broju osvojenih glasova.
Podsjećamo, Željko Komšić pobijedio je Borjanu Krišto na nedjeljnim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pojasnio je kako je ona dobila više glasova nego on prije četiri godine na izborima, no da je presudio izborni inženjering četiri puta brojnijih Bošnjaka.
“Imat ćete čovjeka (Komšić) koji neće moći doći tamo gdje žive Hrvati, niti će moći zastupati naše interese što je njegova temeljna uloga”, dodao je Čović.
Čelnik HNS-a BiH istaknuo je kako su stranke okupljene oko ovoga bloka uvjerljivo pobijedile među hrvatskim biračima te da se bez njih neće moći uspostaviti vlast na svim razinama.
“Bez hrvatskog naroda, bez Hrvatskog narodnog sabora neće se moći voditi politika u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović.
Sarajevska javnost negoduje jer je Dodik pobijedio u bošnjačkom selu u Zvorniku
Licemjerje velikog dijela bošnjačke političke i medijske scene ogleda se u primjeru rezultata za predsjednika/potpredsjednika RS kojem se ne mogu načuditi tome da je u bošnjačkom povratničkom selu imena Klisa u Zvorniku Milorad Dodik osvojio 103 glasa dok su Senad Bratić iz Pokreta Država te neovisni kandidat Ćamil Duraković osvojili 62 odnosno 13 glasova, piše Hrvatski Medijski Servis.
> Odvjetnik Luka Mišetić o izborima u BiH: Evo odakle dolaze Komšićevi glasovi!
> Pogledajte koliko je glasova Komšić dobio u općinama i gradovima u koje se ne usudi otići
> Raspudić o Schmidtovim izmjenama i izborima u BiH: Vrlo opasno za Hrvate, a za Komšića su glasali bošnjački šovinisti
O ovoj temi izvijestili su gotovo svi sarajevski internetski mediji te je to bila jedna od glavnih tema nakon nedjeljnih izbora u BiH.
Ovdje treba napomenuti da se na istom glasačkom listiću može glasovati za predsjednika ili potpredsjednika RS tako da automatizmom Hrvat i Bošnjak s najvećim brojem glasova budu dopredsjednici RS dok Srbin s najvećim brojem glasova bude predsjednik. Na ovim su izborima kandidati za hrvatskog dopredsjednika RS Davor Pranjić (HDZ BiH – HNS) i Ivan Begić (neovisni kandidat i bivši PSP-ovac koji se nikada nije predstavljao kao političar koji zastupa interese hrvatskog naroda), dok su bošnjački kandidati Senad Bratić (Pokret država – SDA) i Ćamil Duraković (neovisni kandidat).
Zaista čudno zvuči da je Dodik u povratničkom bošnjačkom selu dobio ovoliki broj glasova i ako je to plod malverzacija i sumnjivih radnji to je svakako za najstrožu osudu. Ipak, sasvim je moguće i da je Dodik svojim djelovanjem i angažmanom prema povratničkoj populaciji zaslužio ove glasove, ali procjenu toga neka odrade oni koji su za to nadležni.
> Visoki predstavnik u BiH Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava! Što to znači za Hrvate?
> Žižić o Komšiću i Bećiroviću: Nazivaju se lijevo-liberalnim, a rigidniji su u bošnjačkom nacionalizmu i od SDA
No, sada su bošnjački mediji, javni djelatnici i politički akteri složno ‘skočili’ na činjenicu da nije moguće da u “šehidskom selu” kako zovu Klisu Bošnjaci glasuju za Dodika.
“Bošnjačko mjesto Klisa u Zvorniku (inače sinonim za šehidsko selo, gdje su Bošnjaci odvedeni u Bijeli potok i brutalno pobijeni) … dobar narod, koji sam u kampanji obišao, srdačno me dočekali, gdje sam bio skoro pa uvjeren da će glasati za mene, a onda dođu oni koji silom i moći žele zadržati vlast, koruptivnim radom odbora, učine da nas, bošnjačke kandidate, Milorad od Laktaša, inače “omiljen” među Bošnjacima, pomete.
Transparentno nema govora… E jadni mi”, napisao je Ćamil Duraković, kandidat za potpredsjednika RS.
Za svaku je osudu ako je ovdje došlo do malverzacija u korist Dodika, ali zašto je toj istoj većini bošnjačkih političara i medija najnormalnije je da bošnjački naroda glasuje za protuhrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, te to još onda ponosno nazovu “patriotskim činom” i “spašavanjem Bosne”. Radi se o licemjerju krajnjih granica, navodi HMS.
Slična situacija događala se i prije dvije i pol godine kada je za potpredsjednika Narodne skupštine RS iz bošnjačkog naroda izabran SNSD-ovac Denis Šulić.
Tada je krenula istodobna salva uvreda na račun Šulića iz sarajevskih medijsko-političkih krugova koji su mu osporili legitimitet, a istovremeno se busali u “patriotska prsa” glasujući za Komšića.
Za Komšića glasovalo 130.000 Bošnjaka više nego za njegov Demokratski front
Bošnjaci su opet, po četvrti put, uspjeli već isprobanom matricom i s više od 130.000 “dodatnih” glasova izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, te će tako vođa Demokratskog fronta Željko Komšić i u iduće četiri godine obavljati dosadašnju dužnost, pišu u analizi banjalučke dnevne novine “Glas Srpske“, prenosi HMS.
Oni podsjećaju da je prema još uvijek preliminarnim rezultatima općih izbora u BiH, Komšić u trci za ovu poziciju zasad osvojio više od 198.000 glasova, 30-ak tisuća više od kandidata hrvatskog bloka Borjane Krišto iz HDZ-a.
U tekstu se dodaje da će rezultat vjerojatno biti i veći u korist Komšića kada se podvuče konačna crta, te treba očekivati da on bude približan onom iz 2018. godine, kada je osvojio oko 220.000 glasova.
> Komšića iz takta izbacilo pitanje novinara iz Hrvatske: ‘Mislite da ću hodati kao ćuko oko općine?’
> Petrov: Visoki predstavnik dao je malo mrvica Hrvatima u BiH
Primjera radi, predstavnici Hrvata u ove dvije izborne godine Dragan Čović i Borjana Krišto dobili su 154.000, odnosno 164.000 glasova, i reklo bi se da je ovo “maksimum”, ali i da Hrvati, kako stvari stoje, ni s, recimo, 200.000 glasova ne bi mogli biti sigurni da će konačno razbiti ovu uhodanu matricu i sami izabrati svog kandidata.
Komšić je 2006. godine kritizirao vođu Stranke za BiH Harisa Silajdžića što njegova stranka tada nije otvorenije podržala njegov izbor na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iako je i tada izabran, bio je to rezultat prije svega rasipanja hrvatskih glasova na više kandidata. “Glas” dodaje da je očigledno da se od tada mnogo toga promijenilo te je napravljena matrica glasovanja koja i danas funkcionira, koja izravno i negativno utiče na konstitutivnost naroda BiH.
Ako se analiziraju dosadašnji podatci i “trendovi”, može se zaključiti da će Komšić na kraju dobiti čak 130.000 glasova više nego njegova stranka za Parlament FBiH, jer će DF u konačnici najvjerojatnije imati oko 90.000 glasova. Upravo ova razlika, ali i činjenica da je broj Hrvata koji podržavaju Komšića minoran, ukazuju da je čelnik DF-a, u stvari, godinama zajednički kandidat bošnjačkih stranaka.
Bošnjački izborni inženjering – veliki broj glasova Komšiću upravo tamo gdje nema Hrvata
Novinar Glasa Srpske Veljko Zeljković piše da ono što odmah upada u oči jest ogroman disparitet u glasovima koje su dobili Komšić i njegova stranka. Ulazeći u dublju analizu, odmah na prvu je vidljivo da je on došao do velikog broja glasova upravo u gradovima i općinama u kojima gotovo da i nema Hrvata ili su prisutni u zanemarivom broju, na što godinama unazad upozoravaju predstavnici hrvatskih stranaka.
U nekim sredinama poput Lukavca, Gračanice, Tešnja, Srebrenika ili Ključa on je čak imao više glasova i od lidera SDA Bakira Izetbegovića. Zanimljiva situacija je i u Mostaru, “podijeljenom gradu”, u kojem je dobio podršku od 20 posto, veću i od pobjednika Denisa Bećirovića i Izetbegovića, dok je DF zabilježio skromnih sedam posto podrške.
> Protuustavan izbor u BiH: Komšić u Kalesiji u kojoj živi 20 Hrvata osvojio 2559 glasova
> Tko je Denis Bećirović (SDP), novi predstavnik Bošnjaka koji kaže da nikada neće dopustiti hrvatski entitet
Ogroman broj glasova Komšić je dobio i u Unsko-sanskoj županiji pa je tako u Cazinu dobio podršku 23 posto građana, a njegova stranka tek oko devet. U Bihaću slično, odnos 33:13 posto. Baš kao i u Bosanskoj Krupi i Bužimu. Komšić je veliki broj glasova dobio i u Gradačcu (26 posto), Sanskom Mostu (26,39), Tešnju (25), Maglaju (26), Gračanici (26), Teočaku (23,9), Ključu (29,7), Zavidovićima (27), Kalesiji (21), Olovu (26,2), Živinicama (25,4), Goraždu (36,9), Donjem Vakufu (26)…. U svim ovim izbornim jedinicama Komšićeva stranka ostvarila je izborne rezultate za deset do 15 posto manje od njega.
Usporedbe radi, Komšić je u zapadnoj Hercegovini dobio (prema dosadašnjim podacima) tek nešto više od 180 glasova. Tako je, primjera radi, u Ljubuškom dobio 66, Širokom Brijegu 50, Grudama 47, Posušju 18, Ravnom osam.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
