Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović izjavio je u četvrtak u intervju za Glas Srpske iz Banje Luke kako se popis stanovništva neće moći koristiti da bi BiH postala bošnjačka država te je izrazio optimizam da će zemlja dobiti pozitivan odgovor Vijeća Europske unije (EU) sredinom srpnja za daljnji napredak prema Uniji unatoč brojnim unutarnjim političkim prijeporima i neispunjenim obvezama.
“Popis stanovništva nitko neće moći koristiti u političke svrhe pa ni na način kako bi to neki priželjkivali – da BiH prepoznaju kao državu bošnjačkog naroda”, rekao je Čović komentirajući objavu rezultata popisa stanovništva u BiH.
Pritom je izrazio žaljenje što je objava rezultata popisa dovela do produbljivanja krize u zemlji i blokade provedbe reformi važnih za Europsku uniju, te naveo kako bi Hrvati, a ne predstavnici srpske strane, trebali imati najviše razloga za nezadovoljstvo.
“Popis se pretvorio u klasičnu političku raspravu, što ne bi smjelo biti. Uvjeren sam da objavljeni brojevi najviše štete hrvatskom narodu”, dodao je Čović.
Prema rezultatima popisa, najbrojniji Bošnjaci čine 50,11 posto pučanstva, Srbi 30,78 posto, a Hrvati su najmalobrojniji konstitutivni narod i čine 15,43 posto pučanstva.
Srpski predstavnici u vlasti usprotivili su se objavi rezultata popisa jer je kao rezidentno stanovništvo priznato i 196.000 ljudi koji zapravo ne žive u BiH.
Čović je istaknuo kako je objava rezultata popisa produbila krizu, no da je unatoč tome on optimističan da će BiH 18. srpnja od Vijeća EU, sa zasjedanja u Bratislavi, dobiti pozitivan odgovor na zahtjev za stjecanje statusa kandidata te nakon toga dobiti upitnike na koje treba u pripremnoj fazi odgovoriti.
“Trebat će nam dosta vremena od dobivanja upitnika do kandidatskog statusa, koji možemo dobiti krajem iduće godine. To je i dalje realno samo moramo odgovornije raditi”, optimističan je Čović.
Uvjet da bi BiH mogla ići naprijed je prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) oko dijela tzv. tradicionalne trgovine s Republikom Hrvatskom i donošenje mehanizma koordinacije europskih poslova. Oko usklađivanja ovih dokumenata vlasti ne mogu postići suglasnost.
