Europa i Rusija igraju se već neko vrijeme mačke i miša oko opskrbe plinom, a sezona grijanja počinje, piše Reuters.
Ruski Gazprom šalje od rujna manje plina od traženog Poljskoj, Slovačkoj, Austriji i Mađarskoj nakon što je Europska unija počela slati plin Ukrajini, što neki tumače kao jasno upozorenje Moskve uoči sezone grijanja koja je službeno počela 1. listopada, kada industrija prelazi na više cijene.
“Nitko se ne bi trebao čuditi ruskim postupcima. Oni žele zadržati pritisak na Ukrajinu… na početku sezone grijanja”, rekao je za Reuters Michael LaBelle, stručnjak za plin na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti.
Rusija je najveći opskrbljivač plinom Europe i pokriva gotovo trećinu njezine godišnje potrošnje. Gazprom od europskih kupaca ubere oko 80 milijardi američkih dolara na godinu, što je većina njegovih prihoda.
Moskva je prekinula isporuku plina Ukrajini tri puta u zadnjih deset godina, 2006., 2009. i od lipnja ove godine iako plin namijenjen Europskoj uniji preko Ukrajine i dalje pristiže.
Premda analitičari još ne govore o “plinskom ratu”, slažu se da Moskva upozorava Europu da je spremna odgovoriti ako joj nametne nove sankcije zbog miješanja u sukob u Ukrajini.
“Rusko smanjenje isporuke plina moglo bi zapravo na kraju biti sasvim bezopasno. Ali to što nisu nikome rekli unaprijed, pokazuje da se ne bi smjelo vjerovati njihovim objašnjenjima, a to je samo po sebi loše”, rekao je češki veleposlanik za energetsku sigurnost Vaclav Bartuška. Dodao je da bi bilo smiješno očekivati da će plin preko Ukrajine ove zime teći kao i obično.
Trgovci plinom, međutim, napominju da su nedavna ruska smanjenja izvoza plina Europi unutar okvira predviđenih ugovorima te da se događaju u trenutku kada su europska plinska skladišta dobro popunjena.
Podaci Gas Infrastructure Europe (GIE) pokazuju da su europska skladišta popunjena u prosjeku preko 90 posto, dok su u ovo vrijeme lani bila popunjena samo 68 posto.
“Većina EU-a ima plinska skladišta puna do vrha pa im u ovom trenutku ne treba još plina, dok Gazprom još mora popuniti svoje domaće rezerve prije ruske zime. Stoga me ne čude smanjenja dotoka plina EU-u, koja su sva unutar ugovornih okvira”, rekao je jedan europski trgovac plinom.
Isporuka plina Njemačkoj, najvećem Gazpromovom kupcu, trebala bi se nastaviti putem plinovoda Sjeverni tok, no situacija je daleko manje sigurna kad su u pitanju države srednje i istočne Europe, koje većinu ili sav plin uvoze iz Rusije i preko Ukrajine.
Europska unija pripremila je planove za izvanredne situacije i posreduje u pregovorima između Rusije i Ukrajine oko plina.
Moguć dogovor Rusije i Ukrajine oko plina?
Ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u utorak kako se nada da će dogovor s Kijevom postići ovaj tjedan, no Ukrajina nije tako sigurna.
Po nacrtu sporazuma, Ukrajina bi Rusiji trebala platiti 3,1 milijarda dolara dugova za plin i plin plaćati unaprijed svaki mjesec po cijeni od 385 dolara za tisuću prostornih metara, dok bi Rusija do travnja trebala isporučiti pet milijardi prostornih metara plina.
Jedan ukrajinski diplomat rekao je za EUobserver da Kijev smatra da bi tržišna cijena plina trebala biti 250 dolara te da Gazprom pomaže Kremlju da “plati rat” na istoku Ukrajine. “Zašto bismo podržavali kompaniju koja podržava teroriste u Ukrajini i čak plaća za ovaj rat?”, rekao je.
“Ovaj sporazum nije dobar za nas jer je previše nejasan pa se Gazprom može poigravati njime kako bi vršio pritisak”, rekao je ukrajinski analitičar Mihael Gončar, bivši visoki dužnosnik ukrajinske kompanije Naftogaz.
No čak i ako se Rusija i Ukrajina dogovore oko cijene plina, analitičari smatraju da bi isporuka plina u EU mogla biti poremećena jer Ukrajina nije imala dovoljno vremena da napuni svoja skladišta.
“Postoje veliki izgledi da će biti poremećaja u isporuci posebice ako Ukrajinci ne uspiju povećati zalihe plina”, rekao je Peter Hughes iz njemačke konzultantske tvrtke Global Gas Partners na margini Plattsova Europskog plinskog summita 2014. održanog 29. i 30. rujna u Berlinu.
Analitičari se slažu da će sve strane biti na gubitku ako ove zime dođe od obustave isporuke plina.
“Sve strane bit će gubitnici. Nemaju što dobiti iz te situacije”, rekao je Stephane Bertoncini iz pariške konzultantske kuće Chappuis Halder & Cie.
Zamrznut sukob u Ukrajini
Kad je riječ o sankcijama Rusiji, neki europski diplomati smatraju da se EU kreće u smjeru gruzijskog scenarija.
EU je u utorak odlučio zadržati sankcije protiv Rusije dok se mirovni sporazum u Ukrajini ne bude u potpunosti primjenjivao. Nova procjena situacije na terenu očekuje se potkraj mjeseca.
“Dugoročno, možda idemo prema istoj onoj situaciji kao u slučaju Abhazije i Južne Osetije – nema priznanja, nego ponovna suradnja s Rusijom”, rekao je jedan europski diplomat za EUobserver, govoreći o dvije gruzijske regije koje je okupirala Rusija.
“Događaji na terenu mogli bi dovesti do dugoročno zamrznutog sukoba… ali budući da EU ističe da vojnog rješenja nema, moramo se zadovoljiti diplomatskim pristupom”, rekao je drugi europski diplomat.
EU i Sjedinjene Države uveli su Rusiji sankcije nakon što je u ožujku anektirala ukrajinski poluotok Krim. Poslije su ih pojačali zbog optužbi da Rusija opskrbljuje oružjem i opremom proruske separatiste u istočnoj Ukrajini.
Sankcije su usmjerene protiv ruskih dužnosnika, ruske naftne industrije, tvrtki koje se bave proizvodnjom oružja i obrambene opreme i banaka.
Rusija je na zapadne sankcije uzvratila protumjerama zabranivši uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda sa Zapada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
