Europska unija spremna je poduprijeti poboljšanje prometne infrastrukture u regiji i Bosni i Hercegovini, potvrdili su u četvrtak u Sarajevu predstavici EU, Europske investicijske banke (EIB) i Vijeća ministara BiH nakon potpisivanja sporazuma o bespovratnoj pomoći za cestogradnju u toj zemlji, vrijednog više od 25 milijuna eura.
Ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda i voditelj odjela za kreditno poslovanje EIB za Sloveniju, Hrvatsku i zemlje zapadnog Balkana Matteo Rivelini potpisali su tijekom dana sporazum o darovnici za dionicu autoceste između Svilaja i Odžaka u vrijednosti od 25,9 milijuna eura.
Kako su istaknuli nakon potpisivanja, cilj je ubrzati gradnju ove dionice i što prije je dovršiti jer je ona važan dio cjelovitog projekta.
Odobrena darovnica financirat će gradnju oko jedanaest kilometara autoceste, graničnog prijelaza s Hrvatskom i mosta preko Save, dugog 600 metara.
“To je za nas strateški bitna dionica”, kazao je Bevanda dodajući kako je riječ o cestovnom pravcu bitnom za regionalnu suradnju.
Gradnja dionice Svilaj-Odžak, zajedno s mostom preko Save, stajat će 109,5 milijuna eura uz državno financiranje od 18 milijuna eura, kredit EIB-a 45 milijuna, dok ostali kreditori osiguravaju 22 milijuna eura, a grant EIB-a od 25,9 milijuna eura konstrukciju zaokružuje.
Rivelini je podsjetio kako je EIB do sada različite projekte u BiH financirala s oko dvije milijarde eura, a samo za cestovnu infrastrukturu osigurala je oko 600 milijuna eura.
Izrazio je nadu kako će uskoro biti postignut i dogovor o financiranju novog mosta preko Save kod Gradiške, koji bi trebao biti novom poveznicom BiH s Hrvatskom.
Potvrdio kako ove godine EIB planira dati BiH kredit od 200 milijuna eura za nastavak gradnje autoceste na koridoru V c.
Šef delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako je cestogradnja važan dio povezivanja BiH s ostalim državama regije i ostatkom Europe, a darovnica EIB je konkretan dokaz spremnosti EU da u tome pomogne, jer je riječ o bepovratnim sredstvima u gotovom novcu no način na koji se troši bit će svakako nadziran.
Autocesta na koridoru V c, koji treba povezati Budimpeštu i Ploče kroz BiH, projektirana je u dužini od oko 330 kilometara, a do sada je izgrađeno oko 120 kilometara. Iako se ranije nagađalo kako bi cjelokupna autocesta mogla biti izgrađena do 2020. godine, taj se rok pokazao nerealnim jer su se pojavili problemi oko financiranja gradnje.
Međunarodni kreditori nastavak financiranja novih dionica uvjetuju uvođenjem trošarina na gorivo u visini od 7,5 eurocenti po litri, jer drže kako je to jamstvo da će BiH biti u stanju vraćati pozajmljeni novac, a istodobno osigurati priljev sredstava kako bi sama djelomice financirala nastavak gradnje suvremenih prometnica.
Usvajanje zakona o trošarinama kojega je predložilo Vijeće ministara BiH blokirano je zbog krize vladajuće većine. Predloženi zakon usvojio je Dom naroda parlamenta BiH, no on je “zapeo” u Zastupničkom domu gdje nema potrebne većine za njegovo izglasavanje. Stranke i zastupnici koji su rezervirani prema uvođenju novih trošarina traže od izvršne vlasti na državnoj i entitetskim razinama da osiguraju mjere koje će smanjii negativne učinke nužnog poskupljenja goriva poput uvođenja plavog dizela za poljoprivrednike.