Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.
“Ja bih voljela da to pitanje ne opterećuje međudržavne odnose Hrvatske i Rusije, jer to nije međudržavno pitanje. To je korporativno pitanje, i riječ je naravno o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve”, rekla je predsjednica u izjavi novinarima na marginama rusko-hrvatskog gospodarskog foruma.
Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu navečer u RTL Direktu da se nada kako su razgovori Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom išli za tim da Sberbank kao jedan od najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i aktivno se uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer u banci o tom procesu imaju sve informacije. Zamoljena da to komentira, predsjednica je odgovorila da je razgovarala s Putinom o Agrokoru i da mu je pojasnila hrvatske stavove.
“Naravno, ja osobno ne sudjelujem u rješavanju tog pitanja, dakle ne mogu pregovarati ni o kakvim modusima kako će se to riješiti, ali spremna sam posredovati kako god mogu u razgovorima između Sberbanka i ovlaštenih institucija koje to rješavaju”, istaknula je.
Također je rekla da je glavni cilj Lex Agrokora bio osigurati stabilnost gospodarstva i spriječiti da dođe do domino efekta.
Što se tiče uključenosti hrvatske države u to pitanje, Agrokor ostaje privatna kompanija, ona nije nacionalizirana i prema tome država ne može na sebe preuzeti odgovornost, ponovila je Grabar-Kitarović. Također je naglasila da dugovi Agrokora ni na koji način ne mogu pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.
“Međutim, očito je da proces mora krenuti u pravcu da se zadrži i stabilnost kompanije, s naše strane stabilnost hrvatskog gospodarstva, da se izbjegnu bilo kakve nedoumice i omogući konstruktivno sudjelovanje Sberbanke u procesu koji je pred nama”, kazala je.
Ona smatra da će nakon zadnjih izvješća revizije u Agrokoru i postupaka pravosudnih tijela u RH, u Sberbanci početi raspravljati o tome što se događa.
Medvedev za redovan i pragmatičan dijalog
Zamoljena da komentira poziv što ga je uputila Rusiji na suradnju s Inicijativom triju mora, Grabar-Kitarović je rekla da je to neformalna inicijativa, platforma na kojoj se razmatraju konkretni projekti u kojima može sudjelovati bilo tko.
“Ne radi se o tome da bi Rusija sudjelovala na našim sastancima, već ako su zainteresirani za ulaganja u konkretne energetske, gospodarske i druge projekte, naravno sve su investicije dobrodošle sve dok su čiste”.
Naglasila je i kako joj je važno što Rusija “podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH”.
Drugog dana službenog posjeta Ruskoj Federaciji hrvatska predsjednica sastala se u Moskvi s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedvom. Tijekom polusatnog razgovora Medvedev je naglasio važnost 25 godina diplomatskih odnosa između dviju zemalja te 25 godina odnosa i prijateljstva Zagreba i Sankt Peterburga, grada u koji Grabar-Kitarović sutra putuje.
Medvedev je naglasio da je potreban “redovan pragmatičan dijalog” čega je nedostajalo posljednjih godina. S time se predsjednica složila, kazavši da su odnosi bili zapostavljeni.
Sastanak s poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve
Grabar-Kitarović sastala se i s poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom i kazala da Rusija i Hrvatska prepoznaju važnost dijaloga crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu.
“U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom.
Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici, postoji ruska pravoslavna crkva svetog Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, uključujući i pravoslavne, obnovom ove crkve mogla bi početi i liturgija Ruske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, kazala je.
Patrijarha Kirila zanimao je položaj pravoslavnih vjernika i Srba u Hrvatskoj, pa mu je predsjednica rekla da su prava manjina zajamčena hrvatskim Ustavom, a da se ona često sastaje i s predstavnicima vjerskih zajednica.
“U Saboru su tri predstavnika srpske manjine, ali i predstavnik ruske manjine”, kazala je.
Susret Kirila i Grabar-Kitarović bio je vrlo srdačan i on se prisjetio lijepih uspomena kada je prije puno godina bio u posjetu Hrvatskoj. Predsjednica je iskoristila prigodu da ga pozove da dođe u Hrvatsku.
