Australija se kao domaćin summita G-20 ovog vikenda u Brisbaneu našla pod pritiskom da, nakon jučerašnjeg iznenadnog dogovora između Kine i SAD o klimi, pojača svoje napore u pogledu borbe protiv globalnog zatopljenja, teme koju nije namjeravala ni spomenuti na summitu.
Američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping, predsjednici dvaju najvećih onečišćivača u svijetu, dogovorili su se u srijedu u Pekingu o novim mjerama za suzbijanje klimatskog zatopljenja i pozvali druge gospodarske sile na “ambiciozniji angažman”.
Australski premijer Tony Abott rekao je da je svjestan komentara, ali i ponovio da su prioriteti sastanka na vrhu 20 najrazvijenijih zemalja svijeta gospodarski rast i zapošljavanje. “Konferencija APEC-a upravo je okončana u Pekingu, a klimatske promjene na njoj jedva da su spomenute… onako, u prolazu”, ustvrdio je Abbott u četvrtak pred novinarima.
“Mnogo je drugih prilika za razgovore o klimi”, rekao je uzrujani australski premijer, koji sudjeluje na summitu zemalja jugoistočne Azije u Mianmaru. “Neću se baviti onim što bi se moglo dogoditi za 16 godina (govoreći o 2030., godini koju je Kina istaknula kao ciljnu za smanjenje stakleničkih plinova), usredotočen sam na ono što se može sad napraviti. Treba raditi, a ne pričati”, dodao je Abbott, istaknuvši kako emisija štetnih plinova Australije ne iznosi više od 1 posto ukupne količine tih plinova u svijetu.
Američko-kineski dogovor jasno pokazuje do koje je mjere “potpuno apsurdna” politika Abbottove vlade, ocijenio je bivši australski premijer, laburist Paul Keating.
“Kad prestanete računati troškove zagađenja i počnete davati novac zagađivačima, to znači da ste na potpuno pogrešnom putu”, naglasio je Keating.
Australija, drugi najveći izvoznik ugljena na svijetu, među 20 je zemalja na svijetu s najvećom emisijom stakleničkih plinova, a obvezala se da će je do 2020. smanjiti za pet posto u odnosu na 2000.
Dogovor između SAD i Kine, koji je američki predsjednik nazvao “povijesnim”, odgovor je na neodgodivu potrebu da se na konferenciji u klimi koja se 2015. održava u Parizu postigne opći konsenzus.
Kina se obvezala da će “oko 2030.” zaustaviti rast količine ispuštenih stakleničkih plinova odgovornih za porast temperature, s nakanom da “to ostvari i ranije”, izvijestila je u srijedu Bijela kuća. To je prvi put da je Kina postavila rok nakon kojega više neće povećavati svoju emisiju, već će je početi i smanjivati.
Sjedinjene Američke Države su se obvezale da će do 2025. smanjiti svoju emisiju štetnih plinova za 26 ili 28 posto u odnosu na 2005.
SAD i Kina sudjeluju u ukupnoj emisiji ugljikova dioksida na planetu s više od 40 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
