Guterres bi trebao postati novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda?

Foto: fah

Bivši portugalski premijer Antonio Guterres bi trebao postati novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, objavili su diplomati u srijedu nakon šestog kruga glasovanja u Vijeću sigurnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin izašao je s tajnog glasovanja s preostalih 14 veleposlanika kako bi objavio da je Guterres “očiti favorit” za nasljednika Ban Ki-Moona.

Čurkin je najavio kako će se formalno glasovanje održati u četvrtak kako bi se potvrdio izbor Guterresa, te je dodao kako će to biti učinjeno “aklamacijom”.

Tijekom glasovanja u srijedu su Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i SAD, stalne članice s pravom veta, po prvi put koristile ružičaste glasačke listiće kako bi naznačile hoće li blokirati izbor nekog kandidata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Guterres, koji je deset godina bio čelnik UN-ove organizacije za izbjeglice, dobio je 13 pozitivnih glasova, od kojih su četiri bili od strane država s pravom veta, te dva suzdržana glasa, od kojih je jedan bio od stalne članice.

Bivši portugalski premijer na toj je funkciji bio od 1995. do 2002., a u proteklih 5 neformalnih glasovanja UN-a o novom glavnom tajniku bio je na prvom mjestu.

Jednom kad ga Vijeće sigurnosti službeno podrži, taj socijalistički političar biti će predstavljen Općoj skupštini koja treba odobriti njegovu kandidaturu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U utrci za položaj glavnog tajnika natjecalo se 10 kandidata. Ako bude potvrđen, Guterres će na tu funkciju stupiti 1. siječnja.

Tko je on?

Bivši portugalski premijer Antonio Guterres, koji bi trebao postati novi tajnik Ujedinjenih naroda, sebe opisuje kao čovjeka od akcije, a svoj je položaj zaslužio kao čelnik UN-ove organizacije za izbjeglice koji je od bogatih država neumorno tražio da čine više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inženjer po struci i praktični katolik po vjeri, 67-godišnji Guterres žestoko se borio za prava migranata dok je bio na funkciji visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice od lipnja 2005. do prosinca 2015.

Više je puta ponavljao kako će se milijuni izbjeglica koji bježe od konflikata iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih mjesta okrenuti Europi ako se državama poput Turske i Jordana ne pomogne oko velikih populacija migranata koje su stigle u te države. Bogate države trebale bi ih primiti više, rekao je tada.

“Oni ljudi koji kažu da ne mogu primiti sirijske izbjeglice zato što su muslimani podržavaju terorističke organizacije, te im omogućavaju da budu djelotvornije u regrutaciji novih ljudi”, rekao je Guterres u prosincu uoči silaska s funkcije visokog povjerenika.

Guterresova dva mandata na čelu te organizacije UN-a bile su obilježene reformom njezine interne strukture kojom je u ženevskom sjedištu za trećinu smanjen broj zaposlenika. Taj preustroj osnažio je kapacitet organizacije da slanjem svojih zaposlenika bolje odgovara na međunarodne krize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bivši portugalski predsjednik Anibal Cavaco Silva rekao je ranije ove godine kako je Guterres u svojoj organizaciji “ostavio nasljedstvo” zbog čega je “on danas vrlo poštovan, te ga svijet sluša”.

Guterresa se često vidjelo i kao mogućeg kandidata za predsjednika Portugala, no on je to odbacio, izjavivši da bi radije “igrao” nego “bio sudac”.

“Volim akciju, biti nogama na tlu. Volim stvari koje me tjeraju da stalno interveniram”, rekao je taj socijalistički političar u siječnju, u razgovoru za portugalsku javnu televiziju.

Rođen u Lisabonu 1949., Guterres se nakon “Revolucije karanfila” iz 1974., kojom je završena diktatura duga pet desetljeća, pridružio portugalskim socijalistima.

Zastupnikom je postao 1976., na prvim demokratskim izborima u Portugalu, te je ubrzo stekao ugled talentiranog govornika. Glavni tajnik Socijalističke stranke postaje 1992., dok je ona bila u oporbi, a 1995. ju vodi do izborne pobjede, te postaje premijer.

Portugal je u to vrijeme bio u razdoblju ubrzanog gospodarskog rasta i gotovo pune zaposlenosti, što je Guterresu omogućilo da uvede minimalni dohodak, po čemu je njegova vladavina ostala zapamćena.

Iznimno proeuropski orijentiran, kao glavni portugalski prioritet odredio je zadovoljavanje kriterija za članstvo u eurozoni, te je Portugal tako bio među 11 država koje su 1999. uvele euro kao zajedničku valutu.

Socijalisti su pod njegovim vodstvom 1999. ponovno izabrani, no opet bez većine u parlamentu.

Njegovi kritičari ga optužuju da je dao doprinos pobjedi strane “ne” na referendumu iz 1998. kojim se pokušao liberalizirati strogi portugalski zakon o abortusu. Guterres je dopustio da se to glasanje održi, no javno se usprotivio promjeni tog zakona.

Kad su 1999. krenuli nasilni sukobi u Istočnom Timoru, bivšoj portugalskoj koloniji koja se te godine referendumom odlučila na nezavisnost od Indonezije, Guterres je diplomatskim putem uvjerio UN da intervenira i uspostavi mir.

Guterresovo vodstvo portugalskim presjedanjem Europskom unijom početkom 2000. također je smatrano uspješnim.

Tijekom njegove vladavine je Lisabon bio domaćin prvog summita EU-a i Afrike, a Europska komisija je prihvatila takozvanu lisabonsku agendu kojom se obvezala učiniti EU “najdinamičnijom, konkurentnijom ekonomijom koja se temelji na znanju” do 2010.

No njegova popularnost u Portugalu u to vrijeme pada zbog slabljenja gospodarstva. Guterres daje ostavku nakon neuspjeha njegovih socijalista na lokalnim izborima na kraju 2001., tvrdeći kako želi spriječiti da njegova država padne u “političku močvaru”. Tada napušta portugalsku politiku kako bi se usredotočio na diplomatsku karijeru u inozemstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.