Vlade čine veliku pogrešku kada zbog sigurnosnih izazova potiru ljudska prava ili ih stavljaju u drugi plan, a kršenje ljudskih prava, koje se događa i u SAD-u, rezultira rađanjem skupina poput Islamske države (IS) i izbijanjem kriza poput ove kojoj svjedočimo u Ukrajini, ocjenjuje u srijedu Human Rights Watch (HRW) u svom redovitom godišnjem izvješću.
Na 656 stranica te udruge za zaštitu ljudskih prava, HRW u svom 25. izdanju daje pregled stanja ljudskih prava u više od 90 zemalja, a u uvodniku, izvršni direktor Kenneth Roth ističe da je pristup koji su mnoge države usvojile tijekom posljednjih burnih godina, a koji podrazumijeva zbijanje redova u navodnom zajedničkom interesu, zapravo kontraproduktivan.
“Kršenje ljudskih prava odigralo je jednu od glavnih uloga u rađanju novih kriza ili pogoršanju postojećih”, tvrdi Roth. U svijetu koji se trenutno raspada, mnoge vlade, nastavlja Roth, smatraju da aktualne sigurnosne prijetnje imaju prednost pred ljudskim pravima i kao da vjeruju da ih se treba potisnuti u drugi plan.
“Ljudska prava tako postaju luksuz, ali ta računica nije dobra jer su, naprotiv, ljudska prava neizostavni kompas političkog djelovanja i njihovo pospremanje u ormar ne samo da je loše već također kratkovidno i kontraproduktivno”, ističe direktor HRW-a.
Od Iraka do Sirije, od Egipta do Nigerije i preko Ukrajine, nestabilnih zemalja, “zaštita ljudskih prava i omogućavanje ljudima da imaju svoju riječ po pitanju kako njihove vlade namjeravaju riješiti krizu predstavlja ključ rješavanja te iste krize”, stoji u izvješću.
Kršenja ljudskih prava “poklon” za IS
Pojava sunitskih džihadista je prije svega rezultat američke invazije na Irak 2003. koja je stvorila sigurnosnu prazninu i dala prostor kršenjima ljudskih prava u zatvorima poput Abu Graiba u Bagdadu ili američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi. Vođa IS-a Abu Bakr al-Baghdadi svojevremeno je bio zatočen u američkom logoru Bucca u blizini Umm Qasra u Iraku, kao i mnogi drugi čelnici džihadističke skupine.
Uspon Islamske države, pojašnjava nadalje Roth, svakako spada u te globalne sigurnosne izazove koji su pridonijeli podčinjavanju ljudskih prava, “ali IS se nije pojavio niotkuda”.
“Osim sigurnosnog vakuma zbog američke invazije na Irak, rađanje IS-a je posljedica sektaške i nasilničke politike iračkih i sirijskih vlada te međunarodne nezainteresiranosti za nasilje prema stanovništvu”. kazao je Roth. Podsjeća da su i London i Washington “uvelike zatvarali oči” pred razvojem događaja u Iraku i Siriji.
Što se Sirije tiče, SAD je okupio koaliciju od 60-ak zemalja u borbi protiv IS-a, ali niti jedna nije izvršila pritisak na predsjednika Bašara al-Asada da “zaustavi pokolje civila”.
“Ta selektivna vizija je pravi poklon za one zadužene za novačenje boraca za Islamsku državu koja se predstavila kao jedina sposobna suprotstaviti se Asadovim zločinima “, ističe Roth.
Pa ipak, Vijeće sigurnosti UN-a uglavnom se drži po strani jer Rusija i Kina koriste pravo veta i sprečavaju jedinstveni odgovor na tu klaonicu. SAD i njegovi saveznici su dopusili da njihova vojna akcija protiv IS-a zasjeni pokušaje kažnjavanja Damaska kako bi režim obustavio praksu teroriziranja vlastitog stanovništva.
Isti scenarij se odvija u Egiptu, a odgovor svijeta na represiju “bez presedana” aktualnog predsjednika, generala Abdela Fataha sl-Sisija je “sramotno neprimjeren”.
“Washington nije imao snage svrgavanje bivšeg, slobodno izabranog islamističkog predsjednika Mukameda Mursija nazvati državnim udarom, a sve zbog bojazni za sigurnost turbulentnog poluotoka i svog saveznika Izraela”, tvrdi Roth.
Prema Rothu, “potpora Sisijevoj vladi je katastrofa za Egipćane koji priželjkuju demokratsku budućnost i jezovita poruka regiji”.
“IS lako može, s punom uvjerljivošću, tvrditi da je nasilje jedini put koji vodi na vlast, jer kada vlast traže na izborima i potom ih dobiju, sklanja ih se bez puno buke i prosvjeda međunarodne zajednice”, objašnjava Roth.
Po pitanju Rusije, koja žestoko gasi disidentske glasove posljednjih godina, kršenje ljudskih prava i “relativno mlaka reakcija” zapadnih zemalja “također je mogla pridonijeti pogoršanju krize u Ukrajini” jer su se, po načelu “dobri momci protiv loših momaka” i portretirajući Ukrajinu samo kao žrtvu ruske agresije, oglušili i na kršenja ljudskih prava u Ukrajini.
HRW se u izvješću osvrnuo i na svakodnevna, masovna špijuniranja vlada na uštrb vlastitih građana, a glavni šampioni su Washington i London, upozorila je stručnjakinja HRW-a za internet Cynthia Wong.
Prema njezinim riječima, možemo očekivati “pravi Orwellovski scenarij”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 i izbijanjem kriza poput ove kojoj svjedočimo u Ukrajini, ocjenjuje u srijedu Human Rights Watch (HRW) u svom redovitom godišnjem izvješću.){kind=link}