U Beogradu je u petak konstituiran novi saziv Skupštine Srbije u kojem će, nakon pobjede na prijevremenim parlamentarnim izborima 24. travnja, natpolovičnu većinu imati koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke (SNS) aktualnog premijera Aleksandra Vučića.
Za predsjednicu srbijanskog parlamenta predložena je Maja Gojković (SNS), koja je tu dužnost obnašala i u prethodnom madatu, ali je nakon cjelodnevne rasprave sjednica navečer prekinuta, a nastavak je zakazan za ponedjeljak 6. lipnja.
Konstituiranjem parlamenta počinje teći formalni rok od 90 dana za formiranje nove vlade, no mandatar Aleksandar Vučić najavio je da će ona biti poznata do 16. lipnja.
U narednom četverogodišnjem mandatu od 250 mjesta u Skupštini Srbije 131 će imati koalicija SNS- Srbija pobjeđuje Aleksanndra Vučića, listi socijalista Ivice Dačića (SPS-JS) pripalo je 29 zastupničkih mjesta, radikali (SRS) Vojislava Šešelja se poslije četiri godine vraćaju u parlament s 22 zastupnika, dok će koaliciju uz oporbenu Demokratsku stranku (DS) Bojana Pajtića predstavljati 16 zastupnika, među kojima i predstavnik vojvođanskih Hrvata (DSHV), predsjednik ove stranke Tomislav Žigmanov.
Pokret Dosta je bilo nekadašnjeg Vučićevog ministra gospodarstva Saše Radulovića osvojio je 16 mjesta, a po 13 zastupnika imat će trojna koalicija Borisa Tadića, Nenada Čanka i Čedomira Jovanovića (SDS-LSV-LDP) i nacional-konzervativna koalicija DSS- Dveri.
U parlamet su ušle i manjinske liste – Savez vojvođanskih mađara (SVM) s četiri zastupnika, bošnjačka lista Muamera Zukorlića s dva koliko će imati i Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, dok će po jednog zastupnika imati Stranka za demokratsko djelovanje Albanaca s juga Srbije i Zelena stranka. Zastupnici su formirali ukupno 16 zastupničkih klubova.
Poslije 13 godina u parlamentu Srbije ponovno je i vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, kojem je 31. ožujka Haški sud izrekao nepravomoćnu oslobađajuću presudu, na koju je tužiteljstvo uložilo žalbu o kojoj će odlučivati peteročlano prizivno vijeće na čelu s predsjednikom ICTY-a Theodorom Meronom.
