Bosna i Hercegovina u utorak je dobila novi državni vrh, a prvi među jednakima u tročlanom Predsjedništvu postao je Milorad Dodik, čime je po prvi puta u postdaytonskom razdoblju nominalnim šefom bosanskohercegovačke države postala osoba koja je pod sankcijama američke administracije.
Novi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, izabrani na listopadskim izborima, u utorak su dali svečanu prisegu i preuzeli dužnost, a svečana konstitutivna sjednica državnog vrha održana je u Sarajevu u nazočnosti drugih visokih državnih dužnosnika i članova diplomatskog zbora, no na njoj, unatoč ustaljenoj praksi, nije bilo sada već bivšeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.
Hrvatska udruga studenata u Mostaru: ‘Komšić neće predstavljati Hrvate u BiH’
Dodik, Džaferović i Komšić prisegnuli su da će savjesno obnašati dužnost na koju su izabrani, poštovati Ustav BiH i provoditi u cijelosti Daytonski sporazum, poštovati ljudska prava i slobode i štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.
Sukladno ustaljenom sustavu rotacije prvim predsjedateljem Predsjedništva BiH postao je Dodik (59), koji će tu dužnost obnašati idućih osam mjeseci, a potom je predati Komšiću (54).
Dodik je tijekom dosadašnjeg političkog djelovanja opetovano osporavao BiH kao državu, najavljivao njen raspad i osamostaljenje Republike Srpske, kojom i sada neprikosnoveno vlada.
Zbog takvog djelovanja u siječnju 2017. godine uvršten je na popis osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD, sva njegova imovina u najmoćnijoj zemlji svijeta je zamrznuta, a američkim građanima zabranjeno je s njom poslovati.
No upravo je Dodik taj koji je na izborima provedenim 7. listopada dobio najveći broj glasova, jer je njemu povjerenje ukazalo 368 tisuća birača iz RS, odnosno za preko 70 tisuća više nego što ih je dobio njegov glavni protukandidat Mladen Ivanić.
Dodik: ‘Politika RS bit će moja politika’
Dodik je, u govoru kojega je održao nakon inauguracije u Sarajevu, potencirao kako je upravo RS njegova baza te je najavio kako će se boriti za vraćanje onih pozicija entitetima koje im pripadaju po ustavu.
“Želim djelotvornu suradnju. Davno smo se odmakli od vremena u kojemu smo ratovali, sada je vrijeme da krenemo dalje”, kazao je Dodik.
Kazao je kao će svoju politiku temeljiti isključivo na poštivanju ustava i Daytonskog sporazuma, a ponovo se obrušio na instituciju Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH kao suvišnu, dodajući kako visokog predstavnika njega “treba ukinuti što je prije moguće” jer ne radi u interesu stabilnosti BiH, a ponovo se založio za eliminiranje inozemnih sudaca iz sastava Ustavnog suda BiH.
“Politika RS bit će moja politika. Ja sam ovdje predstavnik politike RS i srpskog naroda”, kazao je Dodik najavivši kako će inzistira na politici vojne neutralnosti BiH, na kojoj inzistiraju upravo iz Banje Luke.
Kazao je i kako prihvaća da EU bude glavni vanjskopoličtki cilj BiH odnosno da ta država što prije dobije status kandidata za članstvo u Uniji.
Ponovo je hvalio svoju suradnju s Rusijom i Kinom te je izrazio nadu kako se administracija Donalda Trumpa neće miješati u unutarnja pitanja BiH.
“Ako BiH ne bude pokazala novu dimenziju, ne vidim svoje mjesto ovdje. Nisam se ovdje došao slikati, primati plaću i putovati po svijetu”, poručio je pred uzvanicima Dodik.
Komšić o poštivanju ljudskih prava, Džaferović o brzoj uspostavu vlasti
Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić kojemu je ovo već treći mandat u državnom vrhu ustvrdio je kako će biti predsjednik svih građana i afirmirati vrijednosti demokratskog društva.
Komšić je u izbornoj utrci dobio glasove 225 tisuća birača preglasavanjem, dok je predsjednik HDZ BiH Čović dobio potporu oko 154 tisuće birača, što je izazvalo brojne negativne reakcije među onim Hrvatima koji drže da je ovakav ishod rezutat bošnjačkog interveniranja u izborni proces.
Komšić je, neizravno odgovarajući na te kritike, u utorak poručio kako će se boriti za jednaku vrijednost glasa svakog građanina BiH bez obzira na naciju i mjesto u kojemu živi.
“Bez borbe protiv svakog oblika diskriminacije nema nam slobode, a slobode ne može biti sve dok postoji i jedan građanin BiH kojemu su uskraćena temeljna ljudska prava”, kazao je Komšić.
Dodao je i kako je vrijeme da BiH svima pokaže da pripada državama koje baštine temeljne civilizacijske vrijednosti poput antifašizma, a odmah je polemizirao i s Dodikom jasno kazavši kako je on za što brže članstvo BiH u NATO-u i kako će se za to odlučno zalagati bez obzira na protivljenja iz RS.
“Budućnost BiH je članstvo u NATO-u i EU. To su jamstva sigurnosti i prosperiteta građana”, kazao je Komšić.
Šefik Džaferović postao je bošnjačkim članom Predsjedništva BiH kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) dobivši povjerenje 212 tisuća birača, a njegov glavni protukandidat Denis Bećirović iz SDP BiH dobio je glasove 194 tisuće birača.
Nakon preuzimanja dužnosti kazao je kako je sada glavni cilj što prije uspostaviti programske vladajuće većine na svim razinama vlasti, okupljene oko stranaka koje su dobile najveće povjerenje birača.
“Vlast treba uspostaviti što brže i bez ikakvih uvjetovanja”, kazao je Džaferović, uz poruku kako reforme ne mogu čekati, pri čemu je unutarnja reintegracija prioritet jer su ljudi u BiH umorni od unutarnjih sukoba i žele stabilnu zemlju i njeno što brže priključivanje Europskoj uniji. Poručio je susjednim državama kako BiH od njih očekuje samo ono što joj pripada, a poštovanje te činjenice je temelj gradnje dobrih uzajamnih odnosa.
Pozvao je na suzdržanost u javim istupima bez suvišnih teških riječi koje proizvode loše ozračje i dovode do umjetno izazvanih kriza te je pozvao na uzajamno uvažavanje, civilizirani dijalog i zalaganje za istinu i pravdu te jednaka prava za svakog građanina BiH. “Ja ću se za takvu BiH zalagati”, poručio je Džaferović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
