Makedonija je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje. Službeni jezik u ovoj europskoj jugoistočnoj državici je makedonski.
Službeni naziv ove države glasi Republika Makedonija, ali zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i mnogim službenim dokumentima u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (The Former Yugoslav Republic of Macedonia), skraćeno FYROM.
Opći i geografski podatci
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Makedoniji trenutačno živi nešto više od 2 milijuna stanovnika, što ih čini 142. zemljom u svijetu prema broju stanovnika. Površina ove države iznosi 25.713 kilometara kvadratnih, od čega 2 % otpada na vode. Službena valuta koja se koristi u Makedoniji je makedonski denar, a bruto domaći proizvod iznosio je 2008. oko 9,5 milijardi dolara, a po stanovniku to je oko 4656 dolara.
Što se tiče udjela nacionalnih manjina i nacionalnosti na području Makedonije, recimo kako osim samih Makedonaca (64,2 %) u ovoj državi najviše ima Albanaca (25,2 %), potom Turaka (3,9 %), a tu su još i Romi (2,7 %) i Srbi (1,8 %). Makedonija graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom te na sjeveru s Republikom Kosovo
i sa Srbijom.
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline, a to su: zapadna Makedonija, središnji dio ili Povardarje i istočna Makedonija.
Klima je submediteranska, s vrućim i suhim ljetima te hladnim i vlažnim zimama.
Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima Makedonije prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume.
Najvažnije vode tekućice u Makedoniji su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica i Crni Drim. Osim toga, Makedonija ima tri prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica i jegulja. Ohridsko jezero je jedan od simbola Makedonije i turistička destinacija ove države.
Makedonija ima i tri nacionalna parka, a to su: Nacionalni park Galičica, Nacionalni park Mavrovo i Nacionalni park Pelister.
Političko ustrojstvo Republike Makedonije
Republika Makedonija suverena je, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast podijeljena je na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Predsjednik Makedonije je Đorđe Ivanov, koji je na vlast došao 12. svibnja 2009. Dužnost premijera obnaša Nikola Gruevski koji je predsjednikom Vlade postao 27. kolovoza 2006. godine.
Vladajuća stranka u Makedoniji je Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo ili skraćeno VMRO-DPMNE. To je desno orijentirana politička stranka koja se opisuje kao demokršćanska te zalaže za ulazak Makedonije u EU i NATO.
Republika Makedonija članica je Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993. pod imenom bivša jugoslavenska Republika Makedonija, odnosno na engleskom The former Yugoslav Republic of Macedonia, (FYROM) iz razloga što Grčka, koja je članica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 125 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.
Najpoznatije, najorganiziranije i najveće političke stranke su Socijaldemokratski savez Makedonije, koji čini oporbu (predsjednik je Zoran Zaev) i vladajuća VMRO-DPMNE-Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva, čiji predsjednik je premijer Nikola Gruevski.
Ostale stranke su Demokratska unija za integraciju (predsjednik je Alia Ahmeti), Liberalno demokratska partija (predsjednik je Goran Milevski), Liberalna partija (predsjednik je Ivon Veličovski), VMRO-Narodna Partija (predsjednik je Ljubčo Georgievski), Demokratska alternativa (predsjednik je Vasil Tupurkovski), Partija za demokratski prosperitet Albanaca (predsjednik je Arben Džaferi), Socijalistička partija (predsjednik je Ljubisav Ivanov-Zingo).
Odnosi s državama u regiji
Makedonija je danas jedna od najsiromašnijih zemalja Europe. Nezaposlenost se kreće oko 30 %, a isti toliki postotak ljudi živi ispod granice siromaštva. Danas u Makedoniji 20 % ljudi živi ispod apsolutne razine siromaštva, dok 7 % populacije ne može u sebe unijeti niti minimalnu dnevnu količinu kalorija – drugim riječima, ljudi gladuju.
Klasne razlike u Makedoniji ono su što uništava tamošnju populaciju – te razlike postaju sve ekstremnije, iz godine u godinu. Makedonija ima najveći jaz između bogatih i siromašnih u Europi. Kriminal je također visok, naročito krijumčarenje preko Grčke i Bugarske na čemu su se obogatili lokalni moćnici.
Kad su u pitanju odnosi s okolnim zemljama, kao što smo nedavno mogli vidjeti najgori su odnosi između Makedonije i Albanije, ali ništa bolji nisu ni između Makedonije i Srbije. Povijesna borba i pravo na ime Makedonija, razlog je sukoba između ove države i Grčke. S Bugarskom nema zabilježenih problema, dok su odnosi s Hrvatskom, možemo reći dosta dobri, kako na političkom planu tako i gospodarskom.
Hrvatska je priznala ustavno ime Makedonije i nada se brzom rješenju oko tog spora s Grčkom. Osim toga, Republika Hrvatska podupirala je i euroatlantske ambicije Makedonije te su ove dvije države potpisale i međudržavni sporazum o izručenju.
No nakon nedavnih terorističkih događaja kojima smo svjedočili kroz medije, postavlja se pitanje koliko je život u Makedoniji siguran i u kojem smjeru kreće politika sadašnje Vlade?! Siromaštvo i korupcija glavni su problemi ove Republike, koja osim unutarnjih socijalno-ekonomskih problema ima i sve više problema na političkom planu sa svojim najbližim susjedima. Teroristički napad u Kumanovu samo je pokazatelj kako nezadovoljstvo (jedne od brojnih strana) polako ključa te je pitanje kada će eskalirati u nezadrživim razmjerima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
