Američki ministar obrane Jim Mattis idućeg će tjedna otputovati na Bliski istok i u istočnu Europu kako bi uvjerio američke saveznike da su im i dalje predani unatoč dvosmislenim porukama predsjednika Donalda Trumpa.
Mattis će posjetiti Jordan, Tursku i Ukrajinu kako bi razgovarao o borbi protiv Islamske države i poručio da Washington neće tolerirati rusku aneksiju istočne Ukrajine.
Taj umirovljeni general marinaca već je navikao na ulogu smirivanja tradicionalnih američkih saveznika koji su zabrinuti zbog Trumpovih često oštrih komentara o geopolitici.
“Nema nikoga u administraciji, možda uz iznimku potpredjsenika Mikea Pencea, koji mora preuzimati više odgovornosti zbog Trumpove retorike od Mattisa”, smatra Joshua Walker, bivši američki diplomat i trenutni suradnik think tanka German Marshall Fund.
Trump je ranije ovog mjeseca rekao da nije isključena vojna opcija za rješavanje krize u Venezueli kojom vlada politički i gospodarski kaos. Pentagon je nekoliko sati nakon te objave javno obznanio da nije dobio nikakve naredbe vezane za tu južnoameričku državu, čime je neznatno smanjio tenzije.
Mattis je prošlog vikenda uz američkog državnog tajnika Rexa Tillersona poslao pomirbenu poruku Sjevernoj Koreji putem Wall Street Journala nakon što je Trump Pjongjangu obećao “vatru i bijes” ukoliko napadne Sjedinjene Države.
Dva su dužnosnika napisala kako Sjedinjene Države “nemaju interesa u promjeni režima ili ubrzanom ujedinjenju Koreja”, čime su odgovorili na strahove Sjeverne Koreje da Washington planira smijeniti njezino vodstvo.
“Zasigurno je istinito da ako do neke razine proučite Mattisa i Tillersona koji mnogo putuju, da su obojica oni koji objašnjavaju i ljudi koji mogu ublažiti stvari i uvjeravati”, istaknuo je Anthony Cordesman iz think tanka Center for Strategic and International Studies.
Mattis je bio na čelu središnjeg zapovjedništva američke vojske od 2010. do 2013., pa mu strani čelnici vjeruju, pogotovo na Bliskom istoku, naglašava Cordesman.
Mattis je ranije ovog mjeseca posjetio Irak i završio na naslovnicama medija zbog svoje izjave da američka vojska nije tamo da bi “otela nečiju naftu”.
To je bio pokušaj smirivanja iračke zabrinutosti nakon što je Trump, referirajući se na američku invaziju Iraka iz 2003. godine, u siječnju poručio zaposlenicima CIA-e: “Trebali smo zadržat naftu. Ali dobro. Možda ćete imati još jednu šansu”.
Trump je uznemirio i saveznike iz NATO-a zahtijevajući da povećaju svoja izdvajanja za obranu i tražeći poboljšanje odnosa s Rusijom.
Oružje Ukrajini
Na putovanju koje započinje ovog vikenda Mattis će prvo posjetiti Ukrajinu, što će biti prvi posjet američkog ministra obrane toj zemlji od 2007. godine. Tamo će pokušat uvjeriti Kijev da su Sjedinjene Države i dalje predane vraćanju ukrajinske suverenosti nakon što je Rusija 2014. anektirala Krim.
Tillerson je u lipnju izjavio da Trumpova administracija ne želi biti “vezanih ruku” zbog sporazuma iz Minska iz 2015. kojim se htjelo zaustaviti sukobe u Ukrajini, što je pokrenulo mnoga nagađanja.
Taj sporazum kojeg su potpisali Rusija i Ukrajina poziva na primirje, povlačenje teškog naoružanja s prvih linija, te ustavnu reformu koja bi istočnoj Ukrajini dala veću autonomnost.
Iako nije bliska američka saveznica, Ukrajina računa na američku podršku protiv Rusije otkad je prozapadna vlada nakon uličnih prosvjeda 2014. preuzela vlast od proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Trumpovi prošlogodišnji komentari tijekom predsjedničke kampanje, od hvaljenja ruskog predsjednika Vladimira Putina, sumnji da će priznati Krim kao dio Rusije i poziva na ukidanje sankcija Rusiji, izazvali su strahove u Kijevu da će poboljšanje američko-ruskih odnosa ići na njihovu štetu.
Pentagon danas čeka odobrenje Bijele kuće za prijedlog da u Ukrajinu pošalje “obrambeno” oružje, uključujući i protutenkovske rakete, otkriva američki dužnosnik.
Michael Carpenter, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane za tu regiju, tvrdi da je putovanje u Ukrajinu važno jer će Kijevu poslati signal da SAD i dalje stoji uz njega, a slanje oružja će biti dodatni znak.
“Mattis vjeruje da je ovo sigurnosno pitanje koje nije samo vezano za Europu, nego za međunarodne norme, suverenitet i teritorijalni integritet”, ističe Carpenter.
Pentagon je objavio da će Mattis na putu naglasiti i američku predanost Turskoj i pomoći Ankari oko njezinih “legitimnih sigurnosnih briga – uključujući i borbu protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK)”.
No Mattis će u Turskoj morati razgovarati i o točkama razilaženja u stajalištima, poput Pentagonove odluke da naoruža kurdske borce YPG-a radi borbe za oslobođenje sirijskog grada Rake, prijestolnice Islamske države u toj zemlji.
Ankara smatra YPG, koji se bori unutar šire koalicije koju podržava SAD, sirijskim produžetkom PKK, militantne skupine na jugoistoku Turske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
