Milorad Dodik od nedjelje u Moskvi čeka sastanak s Putinom

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji od početka tjedna zajedno s predsjednicom entitetske vlade Željkom Cvijanović boravi u Moskvi, još uvijek se nije sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kao ni s drugim visokim državnim dužnosnicima, a bosanskohercegovačkom tisku pohvalio se navodno unosnim poslovima koje je kroz to vrijeme ugovarao.

Dodik je u Moskvu otišao još u nedjelju, zajedno s predsjednicom entitetske vlade Željkom Cvijanović, uz najavu kako će se s najvišim ruskim dužnosnicima razgovarati o daljnjoj gospodarskoj suradnji. Očekivani susret s Putinom je izostao, a mediji u RS najavili su kako će ruski predsjednik za Dodika ipak navodno naći vremena u četvrtak. Izostali i bilo kakvi susreti s ostalim ruskim dužnosnicima.

“Ovdje su svi jako zauzeti”, bilo je objašnjenje koje je Dodik u utorak ponudio gledateljima Televizije RS (RTRS) podsjećajući na globalne svjetske krize.

Pohvalio se, međutim, kako je i bez sastanka s ruskim dužnosnicima napravio dobar posao. Istaknuo je kako je uspio dogovoriti kredit s jednom komercijalnom ruskom bankom u iznosu od 76 milijuna eura, ni ne pokušavši zatajiti kako će taj novac biti potrošen za krpanje proračunskih rupa. “Uspjeli smo pridobiti nova sredstva za podršku u financiranju institucija RS, osigurati održivost proračuna, mirovina i plaća javnom sektoru”, kazao je Dodik.

Pohvalio se i kako je s predstavnicima gospodarskog sektora u Rusiji razgovarao o izvozno-uvoznim potencijalima navodeći kao primjer da Rusima trebaju proizvodi poput kupusa, krumpira i luka, čega u RS imaju u izobilju pa bi se to moglo izvoziti. Kao poseban uspjeh izdvojio je dogovor s predstavnicima naftne tvrtke “Zarubežnjeft” o isporuci mazuta za grijanje za toplane u gradovima u RS, zaključivši kao stoga nema straha od predstojeće zime.

Oporba u RS Dodikov put u Moskvu već je ranije okarakterizirala kao čisti predizborni marketing, a činjenicu da danima u Moskvi čeka da ga netko primi iskoristila je kao povod za ismijavanje cijelog tog puta.

“Sramotno je da građane Republike Srpske radi izbornih potreba zavaravaju svojim navodnim dobrim odnosima s vodstvom Ruske Federacije, a već tri dana u Moskvi nitko od dužnosnika Ruske Federacije s njima nije progovorio ni riječi, čak ni nižerazredni dužnosnik u rangu pomoćnika ministra”, stoji u reakciji Narodne demokratske partije (NDP) koju vodi nekadašnji predsjednik RS Dragan Čavić.

Ističu i kako je zdravom razumu nepojmljivo da je Dodiku i Cvijanović trebao put u Moskvu kako bi tamo postigli dogovor o kupnji mazuta iz rafinerije u Bosanskom Brodu.

“To se moglo obaviti telefonskim pozivom”, naveli su Čavićeve stranke podsjećajući uz to kako se u normalnim okolnostima mazut ipak osigurava kroz postupka javne nabave, a ne razgovorima u četiri oka.

“Zarubežnjeft”, koji je vlastima RS-a velikodušno obećao mazut, istodobno je entitetskom proračunu dužan 75 milijuna eura na ime neispunjenih obveza iz ugovora o kupnji bosanskobrodske rafinerije pa oporba ističe kako bi bilo bolje da je Dodik od ruske naftne tvrtke tražio taj novac umjesto da proračunske manjkove popunjava ruskim komercijalnim kreditom odobrenim pod nepoznatim uvjetima.

Dodik do sada nikada nije inzistirao na tome da “Zarubežnjeft”, koji je uz rafineriju nafte u Bosanskom Brodu kupio i rafineriju motornih ulja u Modriči kao i cijeli lanac benzinskih crpki, ispuni svoje financijske obveze. Umjesto toga odlučio je pokušati širiti poslove s ruskim tvrtkama računajući kako mu to jača i političku poziciju.

Tijekom ovotjednog boravka u Moskvi Dodik i Cvijanović potpisali su ugovor s predsjednikom uprave “Gazproma” Aleksejom Milerom o izravnoj isporuci prirodnog plina za potrošače na teritoriju RS, bez posredovanja tvrtke “BH gas” koja je do sada kao tvrtka-kćer “Energoinvesta” bila jedini uvoznik plina za BiH.

U izjavi za medije u RS Dodik je kazao kako je to konačni kraj “monopola Sarajeva” na uvoz ruskog plina i uvod u energetsku samostalnost RS. No Dodik je pritom zaboravio spomenuti kako u ovom trenutku potrošači na teritoriju RS koriste svega šest posto plina koji se uvozi iz Rusije, jer plinska mreža koja je projektirana 80-ih godina prošlog stoljeća nalazi se uglavnom na teritoriju Federacije BiH koja je shodno tome i najveći potrošač tog plina.

“Potrošnja plina za Ruse u RS je na razini statističke pogreške. To je za Ruse nebitno”, kazao je bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović komentirajući potpisivanje novog ugovora s “Gazpromom”. Šarović, koji je kao “srpski kadar” s dužnosti smijenjen upravo na Dodikov zahtjev, kazao je sarajevskom “Oslobođenju” kako matematika pokazuje da je novi ugovor namijenjen samo izbornoj kampanji.

Slično sudi i Mladen Ivanić, kandidat ujedinjene oporbe za srpskog člana Predsjedništva BiH. “Ne razumijem preko kojeg se to plinovoda misli distribuirati plin u RS. Taj ugovor može imati smisla tek u nekoj dalekoj budućnosti”, kazao je Ivanić zaključujući kako je riječ o predizbornom propagandnom triku.

U tvrtki “BH gas”, dugogodišnjem monopolistu na uvoz plina, još čekaju razjašnjenje situacije, no drže kako dijelovi države ne mogu potpisivati međunarodne sporazume.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je pak kako nema ničega spornoga u tome da se različite tvrtke pojavljuju kao uvoznici plina, a slično sudi i Janez Kopač, glavni tajnik europske Energetske zajednice, čiji je član i BiH. “Ako će taj ugovor omogućiti niže cijene za kupce u BiH, to je dobra vijest”, kazao je Kopač “Dnevnom avazu”.

Podsjetio je ipak kako ostaje riješiti važnije pitanje, a to su želje vlasti RS da povežu taj entitet s krakom plinovoda “Južni tok” koji treba ući u Srbiju. Provedbe tog plana ne može biti bez suglasnosti Federacije BiH, a ona pak inzistira na povezivanju s plinskom mrežom u Hrvatskoj kako bi se otklonila sadašnja potpuna ovisnost o ruskom plinu.

BiH uz to, kao članica Energetske zajednice, mora donijeti zakon o plinu na državnoj razini i utvrditi postojanje državnog regulatora, što opet odbijaju vlasti RS.

Energetska zajednica odlučno traži od BiH da čvrsto slijedi odluke EU vezano uz gradnju “Južnog toka”, čija je gradnja trenutačno prekinuta sve dok ruska strana ne pristane poštovati pravila koja će onemogućiti monopol “Gazproma”.