Uprava mostarskog Aluminija objavila je kako bez obećane financijske potpore ta posrnula kompanija, dužna više od 200 milijuna eura, neće samostalno moći pokrenuti proizvodnju.
Kako su u ponedjeljak objavili tiskani mediji u Mostaru, Uprava je navela da je na sastancima Kriznog vijeća, kojega čine predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave, politički predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH i Vlade Federacije BiH, bila najavljena podrška za pronalazak financijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje.
Čović o mostarskom Aluminiju: ‘Oni koji su izvukli milijune moraju odgovarati’
Financijska policija u BiH počela istraživati prijave o zloporabama u Aluminiju
“Trenutna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, najprije Ljevaonice, zatim Anoda te u konačnici Elektrolize, uz zadržavanje radnika. Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija”, navodi Uprava.
Pojasnili su kako su posve nerealna očekivanja da se proizvodnja u pogonima Ljevaonice pokrene 1. rujna, što je navedeno u ranijim planovima uz uvjet da se osigura financijska potpora do 1. kolovoza.
“No, nažalost, do danas Aluminij nije dobilo navedenu novčanu potporu te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao”, naveli su iz Uprave Aluminija.
Ne može se osigurati niti isplata otpremnina djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak, zbog čega su zatražili da se u rješavanje tog problema uključe predstavnici Vlade Federacije BiH, dodaju. Pozvali su predstavnike vlasti da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje.
Iz Uprave podsjećaju da je Aluminij plaćao nekonkurentnu cijenu električne energije, daleko veću nego bilo koja druga kompanija u Europi, što govori o odnosu institucija države i entiteta Federacije BiH.
Aluminij je ugašen 10. kolovoza zbog prekida napajanja električne energije, a dugovanja kompanije iznose više od 200 milijuna eura, od čega se dvije trećine odnose na račun za struju.
