Na meti ‘političke korektnosti’ našla se i Snjeguljica: Razlog je nevjerojatan

Snjeguljice
Foto: Disney's Snow White and the Seven Dwarfs 1937 film / snimka zaslona

Fenomen političke korektnosti koji je posljednjih godina obuzeo sve pore društvenog života, te na Zapadu ne prestaje sa svojim zahtjevima za ispravljanjem navodnih društvenih nepravdi. Prema “politički korektnim” krugovima, čiji su pripadnici pobornici ekstremne ljevice odnosno tzv. progresivističke ljevice, vide nejednakost i nepravdu ponajviše u pogledu rasizma, šovinizm i seksizma. Pobornici političke korektnosti odgovorni su za još jedan fenomen – a to je onaj “kulture otkazivanja” (cancel culture).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je postupku brisanja svega iz prošlosti koja se iz kuta žrtvoslovnih ideologija tumači negativno. Preuređena poznata vožnja u Disneylandu – Snjeguljica postala najnovija meta “kulture otkazivanja” – jer sadrži scenu poljupca princa koji se događa dok Snjeguljica spava i “bez njenog pristanka”, navodi New York Post. Ekstremna ljevica sada traži da se Snjeguljica “iznova zamisli” tako da bajka ne završava poljupcem kojeg je samo jedna osoba svjesna.

Od apsurdnih zahtjeva do utjecaja na politiku i kulturu

Proteklih godina mogli smo čitati vijesti poput one da su u Nizozemskoj htjeli zabraniti Crnog Petra, lika iz blagdanske tradicije zbog rasizma, da su dva njemačka vrtića zabranila svinjetinu zbog dvije muslimanke, da se hollywoodska glumica Rosanna Arquette ispričala se jer je rođena kao bjelkinja, da će korporacija Procter & Gamble, proizvođač Always higijenskih uložaka maknuti simbol ženskog spola s pakovanja kako ne bi uvrijedio “transrodne” potrošače.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošle godine HBO je prestao emitirati legendarni klasik ‘Prohujalo s vihorom’ zbog navodnog rasizma, a na udaru su se našli i riječki morčići, također zbog navodnog rasizma.

No, osim ovakvih apsurdnih primjera političke korektnosti, ona ozbiljno pokušava utjecati na kulturu i politiku. Tako je primjerice znanstvenik u Švedskoj tražio izmjenu švedske zastave jer je simbol križa na njoj “problematičan”, dok su zastupnice afričkog podrijetla u Europskom parlamentu ustvrdile kako je previše povjerenika Europske komisije koji su bijelci.

>Trump obustavio obvezu da zaposlenici izvršne vlasti prolaze kroz “treninge” na kojima im se tvrdi da “gotovo svi bijelci doprinose rasizmu”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Tea Agejev: Cancel culture – nova moda ili pošast?

U Hrvatskoj primjerice, ako na izbornim listama nema barem 40 posto žena, to se prijavljuje kao prekršaj Državnom odvjetništvu, a kaos političke korektnosti najdalje je otišao u SAD-u.

Naime, rasna politika otišla je toliko daleko da je Sveučilište Yale, prema Ministarstvu pravosuđa nezakonito diskriminiralo bijele i studente azijskog podrijetla, budući da je rasa bila odlučujući faktor u stotinama odluka o upisima svake godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo je poručilo kako se Yale mora složiti da neće koristiti rasu ili nacionalno podrijetlo kao kriterije u svom sljedećem ciklusu upisa, te da ako planira razmatrati rasu u budućnosti, prvo mora dostaviti Ministarstvu pravosuđa plan koji pokazuje da je njihov prijedlog usko prilagođen zakonskim propisima.

Francuski intelektualac, pisac i filozof Pascal Bruckner istaknuo je početkom godine da je na sveučilištima i u medijima, “u tijeku golem pothvat preodgoja koji poziva one koji se nazivaju bijelcima da se odreknu sami sebe. Prije trideset godina bilo je dovoljno razuma na ljevici i desnici da se nasmijemo takvim glupostima. Posljednji put ovakvu rasnu propagandu doživjeli smo s fašizmom 1930-ih”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.