Brojni visoki dužnosnici oprostili su se u utorak u Beču od Aloisa Mocka bivšeg austrijskog vicekancelara i ministra vanjskih poslova jednog od inozemnih političara koji se najviše zauzimao za neovisnost Hrvatske 90-tih godina prošlog stoljeća.
Mock, koji je umro 1. lipnja u 83. godini, bio je jedan od najvećih zagovornika hrvatske samostalnosti 1991. u jeku krvavog raspada bivše Jugoslavije.
Na misi zadušnici u bečkoj katedrali bili su ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić koji su Mocka nazvali jednim od najvećih prijatelja Hrvatske.
“Mnogi strani političari igrali su veliku ulogu u našoj nedavnoj povijesti , ali malo je onih koje je hrvatski narod prepoznao kao velikog i pravog prijatelja. Zato je mjesto Aloisa Mocka posebno u Hrvatskoj “ izjavila je Hini ministrica Obuljen Koržinek.
Dodala je da je Mock, kada se Hrvatska borila za samostalnost i neovisnost bio jedan od prvih europskih političara koji je bezuvjetno podržao hrvatska stremljenja.
“Prijateljstvo i iznimni odnosi Hrvatske i Austrije sigurno se velikim dijelom temelje se na tome, što je Mock napravio za svog mandata, afirmirajući Hrvatsku u europskoj obitelji država”, istaknula je ministrica kulture.
Granić je rekao da je Hrvatska pamtiti Mocka kao jednog od najvećih prijatelja. “U Hrvatskoj postoji konzensus hrvatske javnosti, političara, medija i crkve da je Alois Mock bio jedan od najvećih prijatelja Hrvatske”, rekao je Granić, izaslanik hrvatske predsjednice.
Austrijski ministar vanjskih i europskih poslova i predsjednik Austrijske pučke stranke (OeVP) Sebastian Kurz ocijenio je da je Mock bio “veliki Austrijanac, uvjereni europejac, prijatel i veliki uzor”.
Dodao je da je bio jako cjenjen i poznat izvan granica Austrije. “Kada sam prvi put bio u Hrvatskoj, doživio sam da se Mock veliča kao državni junak. Zahvalni smo mu za njegov rad, za Austriju i našu Europu “ rekao je Kurz.
Ministar vanjskih poslova od 1987. do 1995., Mock je na međunarodnom planu snažno lobirao za stjecanje neovisnosti Hrvatske 1991. Pravnik i politički vizionar, Mock je bio jedan je od najzaslužnijih zapadnih političara i za neovisnost Slovenije 1991. te BiH 1992.
U Hrvatskoj je zbog toga odlikovan Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, proglašen počasnim građaninom Zagreba i Osijeka, zagrebačko sveučilište dodijelilo mu je počasni doktorat, a na otoku Braču podignut mu je spomenik.
Zadar je po njemu nazvao svoju gradsku knjižnicu, a filozofski fakultet splitskog sveučilišta nagradu za znanstvenike koji se bave Hrvatskom u duhu europske ideje zajedništva.
Austrijanci ga pamte kao ‘Mistera Europu’ – čovjeka koji je najzaslužniji za ulazak Austrije u Europsku uniju 1995.
Mock je znatno pridonio bržem padu Željezne zavjese – u lipnju 1989. fotografije Mocka i njegova mađarskog kolege Gyule Horna obišle su svijet. Dvojica političara sudjelovala su u rezanju bodljikave žice, simbola Hladnoga rata, na granici između dviju zemalja.
“Komunistički režimi padaju kao domino kocke, jedan za drugim, bez krvoprolića, osim u Rumunjskoj. Mogli bismo reći da je 1989. godina čuda”, rekao je tada Mock u intervjuu njemačkoj novinskoj agenciji dpa.
Mock je rođen 10. lipnja 1934. u katoličkoj obitelji koja se protivila uzletu nacionalsocijalista.
Još kao student prava pokazivao je interes za vanjsku politiku. Tada je organizirao humanitarnu pomoć za mađarske antikomunističke prosvjednike i izbjeglice. Pravni fakultet završio je u Beču, a nakon toga međunarodno pravo u Bologni i u Bruxellesu.
Ministar obrazovanja postao je 1969., a deset godina kasnije došao je na čelo Pučke stranke. Od 1987. do 1989. obnašao je i dužnost vicekancelara Austrije.
U političku mirovinu otišao je 1999. kada je već bolovao od Parkinsonove bolesti.
Pokop Aloisa Mocka održat će se u srijedu u krugu obitelji na groblju Doebling u Beču.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
