Islandski glasači u subotu izlaze na prijevremene parlamentarne izbore nakon što se prošli mjesec raspala vladajuća koalicija triju stranaka konzervativnog i centrističko-liberalnog opredjeljenja zbog seks skandala u kojem je sudjelovao premijer.
Koalicija Bjarnija Benediktssona bila je na vlasti od siječnja i tek je predstavila svoj proračun za 2018. kad se iz nje povukla stranka Svijetla budućnost.
Taj je mlađi koalicijski partner kao razlog za svoj odlazak naveo “ozbiljnu povredu povjerenja”, tvrdeći da je Benediktsson pokušao zatajiti skandal koji uključuje njegovog oca koji je intervenirao da bi se obrisali kriminalni dosjei jednog seksualnog prijestupnika. Riječ je o čovjeku koji je 2004. dobio pet i pol godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja svoje maloljetne pokćerke.
“Atmosfera je slična onome što se događa u Sjedinjenim Državama u sklopu medijske kampanje #MeToo”, istaknula je politologinja Stefania Oskarsdottir, referirajući se na kampanju na društvenim mrežama u sklopu koje žene govore o svojim iskustvima seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja.
Benediktsson (47) je suočen i s ponovnim ispitivanjem povezanosti njegove bogate obitelji s islandskim poduzetnicima, dodala je Oskarsdottir.
Prije nekoliko godina mediji su pisali kako je on prebacivao novac koji je držao u fondu jedne od glavnih banaka na Islandu 2008. godine, nedugo prije financijske krize tijekom koje su propale tri velike banke.
Benediktsson je tada bio član parlamenta i sjedio je u odboru za gospodarstvo i porez, te je odbacio optužbe da je djelovao na temelju povjerljive informacije da će središnja banka preuzeti banku Glitnir.
Glitnir je u međuvremenu uspio ishoditi zabranu objave svojih dokumenata i elektroničke pošte.
Benediktsson je za islandske medije naglasio da nije sudjelovao u tom činu i da je ta zabrana bila štetna za njega.
Čini se da su ti skandali pogodili i njegovu konzervativnu Nezavisnu stranku koja je dugi niz godina glavna politička snaga na otoku.
Sada joj podrška pada, pa se za ulogu najveće stranke bori s Lijevim zelenim pokretom. Obje stranke u anketama imaju oko 22-23 posto glasova, što predstavlja oko 15 zastupnika u parlamentu, pokazalo je posljednje Gallupovo istraživanje.
U zadnjem sazivu konzervativci su imali 21 zastupnika, dok su zeleno-lijevi imali 10.
Ovo su drugi prijevremeni izbori na Islandu u nekoliko godina. Posljednji su održani u listopadu 2016. nakon javnog bijesa zbog curenja dokumenata koji su pokazali da su bivši premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga imali offshore tvrtku na Britanskim Djevičanskim Otocima. Gunnlaugsson je dao ostavku u travnju 2016., te je odbacio bilo kakvu krivnju.
Ti su izbori rezultirali fragmentiranim parlamentom u kojem je sjedilo čak sedam stranaka, što je rekord za Island. Benediktssonu je stoga trebalo nekoliko krugova pregovora kako bi formirao koaliciju s mršavom većinom od jednog zastupnika u skupštini u kojoj ih sveukupno sjedi 63.
Sličan scenarij prijeti i nakon ovih izbora jer se čini da osam stranaka ima dovoljnu podršku da prijeđe parlamentarni prag od pet posto.
Jedna od njih je novoosnovana Gunnlaugssonova Stranka centra čijih devet posto u anketama znači šest mjesta u parlamentu, što je jedno više od njegove bivše Progresivne stranke.
“Postoji sve veća izborna nestabilnost, a birači nisu vjerni nekoj posebnoj stranci”, tvrdi politologinja Oskarsdottir s Islandskog sveučilišta.
Čini se da će Svjetla budućnost ponovno biti izabrana, dok će se Reformistička stranka, drugi mlađi partner u raspuštenoj koaliciji, boriti kako bi prešla prag nakon što je nedavno promijenila čelnika.
Katrin Jakobsdottir (41), čelnica Lijevog zelenog pokreta, ima najviše šansi za formiranje nove vlade. Popularna je u anketama, a njezini najizgledniji koalicijski partneri su ponovno oživljeni Socijaldemokrati i protusustavna Piratska stranka, no za većinu će im najvjerojatnije trebati još jedan partner.
Stranka Jakobsdottir bila je dio crveno-zelene koalicije sa Socijaldemokratima koja je vladala od 2009. do 2013. godine. Jedan od prvih poteza te koalicije bila je aplikacija za članstvo u Europskoj uniji, no Gunnlaugssonova vlada je 2015. to povukla. Ankete pokazuju kako se većina Islanđana protivi ulasku u europski blok.
Predizbornom kampanjom nije dominirala nijedna tema jer se stranke u pravilu slažu oko povećanja izdvajanja za zdravstveni i obrazovni sektor, iako se lijeve i desne stranke ne slažu oko stopa poreza.
Predviđa se da će islandsko gospodarstvo ove godine rasti četiri posto, dok je nezaposlenost na tom otoku oko 2,5 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
