Američki državni tajnik Mike Pompeo iznenada je u ponedjeljak posjetio Bruxelles kako bi se sastao s kolegama iz triju europskih zemalja, potpisnica nuklearnog sporazuma s Iranom koje žele da se sporazum održi nakon što su se Sjedinjene Države iz njega povukle.
Velika Britanija, Njemačka i Francuska pored Kine, Rusije i Sjedinjenih Država potpisnice su nuklearnog sporazuma s Iranom 2015. Američki predsjednik Donald Trump je obznanio prošle godine da se povlači iz toga sporazuma, a Iran je nedavno najavio da se djelomično povlači.
Europska unija dijeli neke američke brige s Iranom, između ostaloga, i zbog umiješanosti u sirijski sukob, ali i dalje podržava nuklearni sporazum, ističući da je u to njezinom sigurnosnom interesu.
Trump pokuošava izolirati Iran ograničavajući izvoz njegove nafte nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma, a u posljednje vrijeme jača vojnu nazočnost u Perzijskom zaljevu kako bi pojačao pritisak na Teheran.
Europski partneri Irana: ‘Ne prihvaćamo ‘ultimatume’ oko nuklearnog sporazuma’
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je da je državnom tajniku na sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu rekao da ne želi “da dođe do oružanog sukoba između Sjedinjenih Država i Irana”.
Britanski šef diplomacije Jeremy Hunt izrazio je zabrinutost zbog mogućeg sukoba i eskalacije.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian prije sastanka s Pompeom zatražio je od Europljana da ostanu jedinstveni u potpori nuklearnom sporazumu.
I hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić ističe važnost očuvanja nuklearnog sporazuma s Iranom.
“Za EU je iznimno važno, kao i za sigurnost u svijetu, očuvati nuklearni sporazum s Iranom, da Iran u njemu ostane potpuno bez ikakvih uvjetovanja”, rekla je ministica, dodajući da će Europljani inzistirati na održanju toga sporazuma jer je važan i u kontekstu neširenja nuklearnog naoružanja.
Pitanje Irana, kao i stanje u Venezueli, kratko je spomenuto na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a, na kojem je sudjelovala ministrica Pejčinović Burić.
Glede Venezeule, ministrica je rekla da EU kroz međunarodnu kontaktnu skupinu surađuje s drugim zemljama pokušavajući kroz politički proces dovesti do demokratskih izbora u toj zemlji.
Istaknuta je potreba da se toj zemlji pomogne i humanitarno.
“Humanitarno stanje je vrlo teško, a za nas je to iznimno važno i zbog činjenice da u Venezueli živi više od pet tisuća ljudi hrvatskog podrijetla.
Prije početka Vijeća za vanjske poslove, održane je i sastanak s ministrima vanjskih poslova šest zemalja Istočnog partnerstva, kako bi se obilježila 10. obljetnica toga foruma za suradnju sa zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Tih šest zemalja podijeljene su u dvije skupina, od kojih jedna, Ukrajina, Gruzija i Moldavija, žele tješnju integraciju s Europskom unijom.
Glavne teme sastanka Vijeća za vanjske poslove bile su stanje u Libiji i afričkoj regiji Sahel.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
