Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u četvrtak kako Rusija koristi hranu kao oružje da slomi duh ukrajinskog naroda, te dodao da krivnja za krizu s hranom očito leži na Moskvi.
“Ruska Federacija lažno tvrdi da su sankcije međunarodne zajednice krive za pogoršanje globalne krize s hranom. Sankcije ne blokiraju crnomorske luke, ne zatvaraju brodove pune hrane i ne uništavaju ukrajinske ceste i željeznice – Rusija to čini”, rekao je Blinken na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, prenosi BBC.
Blokada crnomorskih luka
Rekao je to nakon što rusko ministarstvo vanjskih poslova poručilo kako će razmotriti dopuštanje pristupa ukrajinskim crnomorskim lukama samo ako se razmotri i ukidanje međunarodnih sankcija Rusiji.
Blinken je rekao:
“Prestanite blokirati luke u Crnom moru i Azovskom moru, omogućite slobodan protok brodova i vlakova i kamiona koji nose hranu iz Ukrajine; zaustavite sprječavanje da hrana i druge zalihe za spašavanje života dođu do civila u opkoljenim ukrajinskim gradovima; prestanite prijetiti uskraćivanjem izvoza hrane i gnojiva u zemlje koje kritiziraju vaš agresivni rat”, rekao je Blinken.
> Još nema konsenzusa u EU o šestom paketu sankcija Rusiji: Razgovori se nastavljaju…
Čelnik Svjetskog programa za hranu UN-a David Beasley ranije je apelirao na predsjednika Putina da prekine blokadu crnomorskih luka kako bi se omogućio izvoz pšenice i drugih vitalnih prehrambenih proizvoda.
Rusi krive sankcije
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko ustvrdio je da su sankcije SAD-a i EU pomogle u izazivanju trenutne prehrambene krize, izvještava ruska novinska agencija Interfax.
Teško je reći bi li cijene hrane prestale rasti ili počele padati odmah nakon zaustavljanja rata u Ukrajini, kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u središnjem Dnevniku HTV-a. No smatra da bi cijene mogle padati iz, kako kaže, dva razloga. Jedan je “otvaranje” velikih količina žitarica koje su sada blokirane u Ukrajini. Radi se o 20 milijuna tona, a u Hrvatskoj se npr. proizvede milijun tona, kazao je Jakopović te kao drugi razlog spomenuo “energiju koja bi na ovaj ili onaj način kroz Rusiju morala doći u Europu”.
“Ugroženi mljekarski i stočarski sektor”
Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog Vladinog paketa mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko 250 milijuna kuna. Jakopović ističe da je travanjski paket mjera bio usmjeren prema građanstvu i prema umirovljeicima.
– Stoga je i ovih 5% koji je išao za poljoprivredu direktno, odnosno 200 – 250 milijuna, uglavnom bio usmjeren za umjetna gnojiva, Svaka pomoć, kaže, dobrodošla je. Stočarski i mljekarski sektori su u ovome trenutku izuzetno ugroženi. Znamo da je u posljednja dva mjeseca bio rast na otkupnim stanicama, ali je taj rast od 15 do 40 lipa, dok je u trgovinama bio rast od 4 do 5 kuna za litru mlijeka, kazao je Jakopović.
Ne trebamo strahovati od nestašice hrane, istaknuo je Jakopović. Objašnjava da se radi o “blagodatima zajedničke poljoprivredne politike, odnosno zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi imamo veću samodostatnost s biljnim proizvodima, u drugoj sa životinjskim. Jednostavno neće doći do nestašice. Možda u nekom lancu negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti”, dodao je i kazao da će cijene sigurno još uvijek rasti.
“Nije potrebno zabraniti izvoz”
Srbija je zabranila izvoz žitarica i uljarica, a i Mađarska je poduzela neke korake u tome smjeru, iako je članica EU-a. Prema postojećim informacijama Hrvatska to neće napraviti. Jakopović smatra da se takvi mehanizmi koriste samo u izvanrednim situacijama.
– U ovome trenutku je procjena svih europskih čelnika, pa tako i hrvatskih, da nije potrebno poduzimati takve mjere. Obrazloženje je jednostavno – svaka država članica je samodostatnija u određenoj kulturi. To bi lančano dovelo do dizanja cijena u Europskoj uniji i smatra se da u ovome trenutku takvo nešto nije potrebno. Ako bi došlo do zaoštravanja mjera, pogoršanja situacije, onda se može razmišljati o nečemu takvom, kazao je Jakopović.
