Najveća bošnjačka stranka u Bosni i Hercegovini uputila je državnom parlamentu te zemlje svoj prijedlog izmjena izbornog zakona nasuprot onome što ga je sastavio HDZ BiH i koji je u srpnju usvojen u Domu naroda, objavili su u petak lokalni mediji.
Dužnosnici vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) su podnošenje svog prijedloga izmjena izbornog zakona najavili još ljeti no on je dostupan javnosti tek sada kada se očekuje da će i Zastupnički dom parlamenta BiH razmatrati prijedlog usvojen u Domu naroda.
Prijedlog o kojemu bi se trebao očitovati parlament BiH svojim je potpisima formalno poduprlo sedam zastupnika SDA u Zastupničkom domu. Predložili su da se on razmatra u redovitu postupku što znači mogućnost izmjena odnosno ulaganja amandmana.
HDZ-ov prijedlog nema nikakvih izgleda
Za razliku od prijedloga SDA, HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona parlamentu je bio proslijeđen na razmatranje po hitnom postupku koji nije ostavio mogućnost amandmanskog djelovanja što je izazvalo nezadovoljstvo bošnjačkih stranaka iz kojih su najavili da takav prijedlog neće podržati.
Zbog omjera snaga u Zastupničkom domu jasno je da nema nikakvih izgleda da bi HDZ-ov prijedlog dobio potrebnu natpolovičnu većinu glasova.
Prijedlog SDA-a, za razliku od HDZ-ova, tretira samo način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH iz kojega se onda biraju i zastupnici u državnom Domu naroda iz tog entiteta, a uopće ne spominje promjene modela izbora hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
HDZ BiH je predložio da se državni vrh ubuduće popunjava kroz sustav ad hoc izbornih područja s hrvatskom, odnosno bošnjačkom većinom čime bi se osiguralo da jedan narod drugome ne bira predstavnike u tijelima vlasti.
Nisu bile predložene nikakve izmjene modela po kojemu se srpski član državnog vrha bira isključivo s teritorija Republike Srpske.
Na tragu presude Ustavnog suda BiH donesene ranije ove godine i kojom je utvrđeno da su odredbe Izbornog zakona kojima je bio definiran način biranja zastupnika u federalnom Domu naroda neustavne, HDZ BiH je predložio da se oni biraju iz onih županija unutar Federacije BiH u kojima živi znatan broj pripadnika svakog konstitutivnog naroda. To bi u praksi značilo da bi se u slučaju Hrvata zastupnici birali iz onih županija u kojima je hrvatsko stanovništvo većinsko. Pritom, primjerice, iz Sarajevske županije ne bi uopće bilo hrvatskih zastupnika u entitetskom i državnom Domu naroda.
Prijedlog SDA, prema dokumentu koji je postao dostupan u petak, temelji se na stajalištu da se zastupnici iz reda sva tri naroda i nacionalnih manjina biraju iz svake županije pod uvjetom da je u županijske skupštine iz kojih se neizravno delegiraju zastupnici u Dom naroda izabran najmanje jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda i manjinskih nacionalnih skupina.
Zaseban prijedlog za Mostar gdje izbora nije bilo deset godina
Domovi naroda u Federaciji BiH i na državnoj razini imaju važnu ulogu u osiguravanju zaštite vitalnih nacionalnih interesa kod donošenja zakona, ali i kod uspostave izvršne vlasti čije imenovanje moraju potvrditi.
Prijedlog SDA kao i onaj HDZ-a tretiraju i problem Mostara gdje izbora nije bilo već deset godina nakon što je Ustavni sud stavio izvan snage odredbe gradskog statusa koje su definirale ranije izborne jedinice. SDA sada predlaže uvođenje sedam izbornih jedinica s različitim brojem vijećnika iz kojih bi se biralo Gradsko vijeće od 35 članova.
Predloženo je i da ubuduće vijećnici dvotrećinskom većinom glasova biraju gradonačelnika i dva zamjenika gradonačelnika Mostara iz reda različitih naroda.
Idući opći izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi se održati u listopadu 2018. godine, a budu li provedeni bez izmjene pravila koja je poništio Ustavni sud ostalo bi otvoreno pitanje može li se uopće na temelju njihova ishoda uspostaviti funkcionalna izvršna i zakonodavna vlast u toj zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
