Samoproglašeni predsjednik Venezuele Juan Guaido zahvalio je danas hrvatskoj vladi jer ga je dan ranije podržala kao privremenog predsjednika premda je prema ustavu te južnoameričke zemlje i dalje legitimni predsjednik Nicolas Maduro.
Hrvatska je priznala Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele!
“Zahvalni smo vladi Hrvatske na podršci Nacionalnoj skupštini Venezuele i spašavanju demokracije koju promoviramo temeljem svog ustava“, napisao je Guaido na Twitteru. Slične poruke prethodno je uputio i drugim zemljama koje su ga podržale.
Agradecemos al Gobierno de Croacia el apoyo a la @AsambleaVE y el rescate de la democracia que estamos promoviendo con base en nuestra Constitución. #EuropaEstáConVzla https://t.co/SyjYyONvI1
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Juan Guaidó (@jguaido) February 5, 2019
Hrvatska je jučer postala jedna od 19 među 28 zemalja Europske unije koja je priznala Guaidoa za privremenog predsjednika.
„Hrvatska podupire demokratski izabrana legitimna tijela Venezuele, Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika, da u skladu s ustavom u svojstvu privremenog predsjednika provede slobodne, pravedne i demokratske izbore predsjedničke izbore i osigura legitimitet institucija“, navedeno je u priopćenju hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Time je Hrvatska podržala Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele premda je njegovo samoproglašenje predsjednikom prema ustavu te južnoameričke zemlje pravno dvojbeno. Guaido, koji se proglasio predsjednikom 23. siječnja, svoj legitimitet temelji upravo na ustavu Venezuele, odnosno na njegova dva članka.
Guaido – legalan i legitiman privremeni predsjednik Venezuele, ili uzurpator?
Guaido, predsjednik parlamenta Venezuele (Nacionalna skupština, Asemblea Nacional), na svojim službenim stranicima poziva se na dva članka. Na svom Twitter profilu ispod svog imena i fotografije piše: „Predsjednik Bolivarske Republike Venezuele temeljem članka 233 i 333 ustava Venezuele“.
Venezuela: Maduro odbacio europski ultimatum – neće raspisati nove predsjedničke izbore
Ustav Venezuele, napisan na 81 stranici, nalazi se na internetu u PDF formatu.
Niti jedan od dva članka na koja se poziva 35-godišnji opozicijski lider ne daju mu automatsko pravo na privremeno preuzimanje mjesta predsjednika države, bez vlastitog interpretiranja zakona, sve dok Nicolas Maduro u sadašnjoj formi i pod sadašnjim uvjetima obnaša tu dužnost.
U članku 233. navedeni su uvjeti pod kojima predsjednik parlamenta može preuzeti funkciju predsjednika države.
„Apsolutni izostanak Predsjednika ili Predsjednice Republike: njegova smrt, ostavka, ili smjena naložena od strane Vrhovnog suda, njegova stalna fizička ili mentalna nesposobnost službeno potvrđena od strane grupe liječnika koju je odredio Vrhovni sud, njegovo napuštanje funkcije, koje je kao takvo objavila Nacionalna skupština, kao i narodno odbijanje njegovog mandata“, piše u članku 233.
„Kada dođe do apsolutnog izostanka izabranog Predsjednika ili Predsjednice, bit će održani novi univerzalni izbori, direktni i tajni unutar idućih 30 dana. Dok se ne izabere i ne bude izabran novi Predsjednik ili nova Predsjednica, funkciju Predsjednika obnašat će Predsjednik Nacionalne skupštine“, dodaje se dalje u članku.
Predsjednik Nicolas Maduro, međutim, nije podnio ostavku, odnosno ne postoji “apsolutni izostanak” predsjednika da bi njegovo mjesto zauzeo Guaido do sazivanja izbora. Guaido pak svoj legitimitet sasvim izgledno tumači iz riječi „… napuštanje funkcije, koje je kao takvo objavila Nacionalna skupština, kao i narodno odbijanje njegovog mandata“.
Niti u tom slučaju nema „apsolutnog izostanka“ predsjednika jer je on fizički prisutan na funkciji, no Guaido smatra da je mjesto predsjednika ipak napušteno i ispražnjeno jer je Maduro prema tumačenju oporbe varao na izborima u svibnju 2018. čime, prema tom tumačenju, nije izabran. No to je njegova riječ protiv Madurove.
Maduro tvrdi da su izbori bili pošteni u skladu sa zakonom te je 10. siječnja preuzeo mandat koji mu istječe 2024. godine.
Tumačenje da narod odbija Madurov mandat također je arbitrarno. Stanovnici Venezuele, naime, podijeljeni su oko podrške Maduru i Guaidou.
Članak 333. na kojeg se također poziva Guaido brani ustav u cjelini.
„Ovaj ustav neće prestati biti na snazi ako ga se prestane promatrati zbog nasilnog čina ili bude li poništen na bilo koji drugi način drugačiji od onog predviđenog u njemu. U takvim okolnostima, svaki izabrani stanovnik ili stanovnica ili bez ovlasti, imat će zadaću surađivati na njegovoj obnovi kako bi bio na snazi“.
Američki potpredsjednik Pence poziva na završetak Madurove vlade u Venezueli
Venezuela: Guaido najavio nove prosvjede protiv Madura 12. veljače
Člankom 333. brani se članak 233. bez obzira na okolnosti, odnosno brani se odredba kada predsjednik parlamenta (Nacionalne skupštine) može preuzeti mjesto predsjednika države.
Opozicija je 2016. godine pobijedila na parlamentarnim izborima te ima većinu mjesta u Nacionalnoj skupštini sa 167 zastupnika.
Maduro je 2017. godine sukladno ustavu Venezuele, odnosno njegovim člancima 347., 348. i 349., sazvao osnivanje Ustavotvorne nacionalne skupštine (Asemblea Nacional Constituyente) tijelo u kojem su na izborima većinu mjesta osvojili Maduru skloni zastupnici. To je legitimno tijelo čije je postojanje zajamčeno ustavom Venezuele i u kojeg su zastupnici izabrani putem izbora.
Ustavotvorna nacionalna skupština je zakonski iznad Nacionalne skupštine te ima ekskluzivno pravo mijenjati ustav. Predsjednik ne može mijenjati ustav kojeg izglasa to tijelo s 554 zastupnika.
Maduro je u svibnju 2018. pobijedio na predsjedničkim izborima osvojivši drugi mandat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
