Prof. Cvrtila: ‘Iz Putinovog govora teško se može zaključiti kad on namjerava završiti rat’

otvoreno
Foto: snimka zaslona, izvor: HRT

U Moskvi se 9. svibnja velikom vojnom paradom slavila 77. obljetnica pobjede u 2. svjetskom ratu. U Europi se 9. svibnja slavio Dan Europe. Većina svijeta nadala se da će ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru reći kada će agresija na Ukrajinu završiti. Međutim, u svom govoru on je odao počast ruskim oružanim snagama u ukrajinskoj pokrajini Donbas, te je ponovio kako je Rusija zbog “denacifikacije” krenula u “specijalnu vojnu operaciju”, kako je naziva. Ostatak Europe slavio je Dan Europe. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzeli su se za promjenu ugovora o EU. Macron je rekao kako ćemo ‘očito morati izmijeniti naše zakonodavstvo, kako bi EU bila suverena i efikasna’. 13 država članica ne podržava ovaj zaključak, među njima je i Hrvatska. O ovim temama bilo je riječi u emisiji “Otvoreno”.

Cvrtila o Putinovim govorima

Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN kazao je kako je dizajn parade u Moskvi ostao isti kao i prošlih godina. Rusija svijetu šalje poruku o jačini svoje vojske, međutim, na proslavi u ponedjeljak nije bilo ratnih veterana iz drugih država, kao ni ministara vanjskih poslova drugih zemalja.

> Rusija tvrdi: Poljska predstavlja opasnost za cjelovitost Ukrajine

> Zelenskij zahvalio Hrvatima na potpori: Hrvatska zna što znači boriti se za slobodu

> Rusija se ne odriče doba komunizma, a u okupiranoj Ukrajini podigla spomenik Lenjinu

Cvrtila je naglasio da se očekivao Putinov govor, te se smatralo da bi se u govoru moglo saznati kakav će biti nastavak rata, odnosno agresije na Ukrajinu.

Čak se špekuliralo da bi rat mogao završiti do Dana pobjede i proglasiti određena pobjeda. No, stvari u Ukrajini ne idu onako kako su to zamislili Kremlj i Putin. Stvari su se mijenjale u hodu, kao i strategije.

Sada je koncentracija na istoku Ukrajine, što ne može biti proglašeno kao neka pobjeda.

– Ako usporedimo njegov govor na dan kada je učinio agresiju na Ukrajinu, i ovaj sada – oni se razlikuju u narativu. Tada nije bilo spominjanja Zapada, nije bilo spominjanja Rusije kao žrtve. Sad je Rusija žrtva. Rusija se ne bori protiv Ukrajine nego protiv cijelog Zapada. To je možda narativ koji će možda polako pripremati taj kraj rata koji će onda imati neku drugu priču, a ne onu s kojom je cijela agresija započela. Međutim, iz ovog govora, ali i iz budućih govora Putina – teško možemo zaključiti o tome kako on planira završiti ovaj rat. Sve ono što je on govorio od 24. veljače do sada je ukazivalo na eskalaciju i na to da on ima namjeru nastaviti taj sukob, bez obzira na to kako će ga on nastavljati. Tako da ni sada ne možemo govoriti o nekom posebnom optimizmu i početku kraja ovog sukoba što bi svi na Zapadu željeli, poručio je Cvrtila.

Akrap: Zapovjednik ruske vojske nije se pojavio na paradi

Doc. dr. sc. Gordan Akrap, s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba rekao je kako se vrhovni zapovjednik ruske vojske nije pojavio na paradi. Pitanje je zašto se nije pojavio.

– Smatra li se njega krivim za kolaps oružane agresije na Ukrajinu ili je on uistinu tako ozbiljno ranjen. To ja ne bih tako lako odbacio obavještajne podatke da je on ozbiljno ranjen, istaknuo je.

Putin se opravdavao i poručio kako ne želi globalni rat. Akrap je naglasio kako je tu u suprotnosti s dosadašnjim njegovim najavama i izjavama nekih njegovim ministara. Dodao je kao ga i dalje neke stvari iz govora tjeraju na zabrinutost, primjerice i dalje negiranje Ukrajine kao države, te Putin opet uvodi teoriju preventivnih ratova. Jer ako tako nastavi, Gruzija bi mogla biti sljedeća njegova meta.

– Gruzija želi ići prema Europskoj uniji, želi ići prema NATO savezu i mi ćemo preventivno napasti Gruziju svim sredstvima kojima raspolažemo. Doduše sada su ta sredstva bitno slabija i suočavaju se s ozbiljnim izazovima, rekao je.

Poručio je kako je poruka povratku preventivnih ratova jako opasna. Akrap je kazao da je Putin u svom govoru rekao da se borbe vode u Donbasu, a to nije tako. Možda želi poslati poruku – dajte mi Donbas i ja ću se zaustaviti.

– No, to je ono što mi već dugo govorimo, ne pita se samo Rusiju za zaustavljanje rata. Rusija sada može dobiti određena područja, zbog situacije, međutim, ukrajinske borbene snage, potpomognute s tehnologijom koja dolazi, uz snažnu obavještajnu potporu pokazuju mogućnosti i sposobnosti da vrate neka područja. Rusija se ne nalazi u poziciji da može nešto naređivati.

– Rusija će biti pobijeđena, ali ne smije biti ponižena, naglasio je Akrap.

Dodao je kako smatra pozitivnim što je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković posjetio Ukrajinu.

Glavak: Plenković je uvijek snažno zagovarao europski put Ukrajine

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ) rekla je da se u Bruxellesu komentira posjet Plenkovića Ukrajini. Nakon čelnika europskih institucija, predsjednik Vlade Republike Hrvatske posjetio je Ukrajinu, te je taj posjet, kazala je Glavak, bio zaista državnički potez. Možda je čak bio i vizionarski.

– Nemojmo smetnuti s uma da već godinama Andrej Plenković, i kada nije bio predsjednik hrvatske Vlade, još kao zastupnik u Europskom parlamentu, snažno je zagovarao Europski put Ukrajine. Tako da Ukrajinci imaju veliko povjerenje u našeg premijera, smatraju ga istinskim prijateljem, što je on i pokazao, poručila je Glavak.

Hrvatska je na pravoj strani povijesti i na pravoj strani morala, dodala je.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da Ukrajina neće preko noći ući u Europsku uniju, ali Europska unija daje snažnu potporu Ukrajini u ovom ratu.

– Ukrajina treba postati članica Europske unije, dodala je.

Naglasila je kako je Putin u govoru opet imao zamjenu teza, ali u govoru nije proglasio pobjedu.

Picula: Putinov govor političara koji traži opravdanje za neuspjeh

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) istaknuo je da Putinov govor nije bio govor vođe, koji objavljuje nedvojben uspjeh u ratu.

– Po mom mišljenju bio je to puno više govor političara koji traži opravdanje za neuspjeh. U govoru nije bilo snage argumenata, a nema argumenata o snazi na bojištu. Ruska vojska nije realizirala svoje zamišljene ciljeve. Ja mislim da predsjednik Putin ima znatno precizniju sliku o tome u što se upustio, nego prije tri mjeseca kada je vrlo vjerojatno povjerovao vlastitim, lažnim vijestima, dezinformacijama o kritičnom stanju u Ukrajini, dodao je.

Picula je kazao kako je rat u Ukrajini izazvao tektonske promjene u samoj percepciji Europske unije.

Bandov: Hrvatska i Ukrajina imaju vrlo dobre odnose

Prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu kazao je da Hrvatska i Ukrajina imaju vrlo dobre odnose još od prije trideset godina. Ukrajina je bilo među prvim zemljama koje su priznale suverenost i samostalnost Hrvatske.

Od tada razvijamo gospodarske, političke, kulturne i akademske odnose. Oni nisu na onom nivou na kojem bi trebale biti, ali zadnjih godina imamo snažniji zamah u svim tim prostorima međudržavne komunikacije.

U zadnjem posjetu također se razgovaralo i o gospodarskoj situaciji. U integracijama Hrvatska ima svježeg iskustva, pa može pomoći Ukrajini. Vjeruje da će Ukrajina uskoro ući u Europsku uniju.

“U ruskom političkom vrhu situacija je složena”

Cvrtila je naglasio kako je Putin svjestan u što se upustio u Ukrajini. Na vojnoj paradi prvi put rekao da postoje gubici ruske vojske. On govorom želi deeskalirati situaciju.

Akrap je rekao kako je u ruskom političkom vrhu situacija složena i zahtjevna. Dodao je kako su mobilizacijske mogućnosti u Rusiji vrlo tanke.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.