Promjena na bojištu: Ukrajina ponizila Kremlj, očekuje se odmazda

U pet dana ukrajinska protuofenziva na sjeveru zemlje sve je promijenila na bojištu. Ono što je započelo kao prodor na dijelu bojišnice koji su vojni analitičari većinom zanemarivali, odnosno na regiju Harkiva, postalo je napredovanje od oko 70 kilometara, pri čemu su ukrajinske snage zauzele “više teritorija nego što su ruske snage zauzele u svim svojim operacijama od travnja”, kako navodi Institut za proučavanje rata.

> Stigla interaktivna karta: Evo iz prve ruke koliko je ukrajinska vojska dosad oslobodila teritorija

Ukrajinske snage nastavljaju osvajati dijelove teritorija koji su okupirale proruske snage. Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je od početka rujna oslobođeno oko 2 tisuće četvornih kilometara teritorija te da vjeruje kako će ova zima biti prekretnica i da će Ukrajina ubrzo biti oslobođena. Ukrajina je optužila ruske snage za napad na civilnu infrastrukturu kao odgovor na brzu ofenzivu ukrajinskih trupa. Moskva šuti i izaziva bijes ruskih nacionalista.

Jesu li Ukrajinci čvrsto na zemlji, slijedi li odmazda Rusije?

Ukrajinska vojska je na neočekivanom terenu, na području Harkiva ponizila Kremlj i da – sigurno treba očekivati odmazdu Rusije, javila je javila je za HRT-ov Studio 4 iz Kijeva Elizabeta Gojan. Podsjetila je i da je tim gubicima na ratištu ruska vojska dodatno izgubila povjerenje u svoje, ionako krhko vodstvo.

Važnim je istaknula vijest da je Glavni stožer ukrajinske vojske izvijestio da su u posljednjih 24 sata oslobodili još najmanje 20 gradova i sela. Kremlj će sada svom snagom napadati, smatra te dodaje da Rusija još uvijek pod kontrolom ima petinu Ukrajine.

Do srijede Ukrajina se mučila da postigne nekakav veći napredak u ofenzivnim operacijama, no jugoistočno od Harkiva, Kijev je pokazao da može dinamično iskoristiti vojne okolnosti u svoju korist, učinivši mogućim izglede za daljnje dramatične uspjehe na terenu prije nego što stigne zima, navodi u svojoj analizi Dan Sabbagh, urednik sektora obrane i sigurnosti u britanskom The Guardianu.

Sektor jugoistočno od Harkova

Rusija je preusmjerila tisuće svojih najboljih borbenih trupa za obranu južnog grada Hersona kao odgovor na ukrajinsku ofenzivu na tom području, za koju Kijev kaže da je započeo prije nekoliko tjedana. Iscrpljen višemjesečnim kontinuiranim ratovanjem, Kremlj je tako ostavio sektor jugoistočno od Harkova slabo branjenim.

Čini se da je nova ofenziva u području Harkiva druga faza dvosmjernog protunapada – Herson pa Harkov. Ukrajina je, naime, potiho nagomilala snage na sjeveru tijekom prošlog tjedna ili čak i više njih, što je operacija koju je ruska vojna obavještajna služba katastrofalno propustila uočiti, kako bi napala ruske snage koje su se sastojale dijelom od ruske nacionalne garde, Rosgvardije, te separatističkih snaga iz Luganska. Kako se sada čini, ruske rezervne snage nisu pritom bile na raspolaganju.

Pitanje je koliko može trajati zamah

Ukrajinske snage prvo su opkolile Balakliju, mjesta 70-ak kilometara jugoistočno od Harkova, a zatim su prodrle prema sjeveru kako bi došle do široke rijeke Oskil, južno od željezničkog i opskrbnog čvorišta Kupjanska, nakon čega su ušle u grad. Tom je akcijom odsječen Izjum, ključno vojno središte, zbog čega su ruske snage morale napustiti taj grad, koje su zauzele krajem ožujka. Kupjansk i Izjum dva su ključna grada za ostvarenje cilja Kremlja – preuzeti potpunu kontrolu nad Donbasom, odnosno ukrajinskim istočnim regijama Donjeck i Lugansk, prenosi Jutarnji list.

Uspjeh Ukrajine djelomično je postignut korištenjem tenkova i pješaštva, gdje je okupator k tome oslabljen jakim topničkim udarima dugog dometa, najvjerojatnije iz američkih i drugih višecijevnih raketnih sustava. Kijev je dobro iskoristio obavještajne resurse i podatke kako bi uočio rusku slabu točku i iskoristio rijeku kao geografski čimbenik na najučinkovitiji način. No, kao najvažnije, Ukrajina je učinkovito kombinirala naoružanje snagom ​​kakva dosad nije viđena.

Iscrpljujući sukob

Moskva je polazila od pretpostavke da bi mogla, uz nemilosrdnu uporabu teškog topništva – 15.000 do 20.000 granata dnevno – probiti put prema zapadu. Sada se čini da je Rusija provela mjesece u iscrpljujućem sukobu koji joj je isprva donio samo ograničene dobitke, poput Sjeverodonjecka, a potom gotovo ništa drugo jer ruske snage nisu uspjele zauzeti Bahmut.

Najnovija bitka za Izjum pokazuje koliko su se okupatorski redovi prorijedili. Ruske ukupne snage postupno su degradirale na oko 100.000 vojnika, koji se ionako rijetko rotiraju kako bi se oporavili te moraju k tome pokrivati ​​golemu ukrajinsku bojišnicu. Također, ruska uporaba zračnih snaga ostala je ograničena. U međuvremenu, budući da Kremlj i dalje odbija svoju invaziju na Ukrajinu proglasiti ratom, Moskva može mobilizirati samo ograničene dodatne ljudske resurse.

Unatoč tome, nije jasno u kojoj mjeri Ukrajina može održati ovaj zamah. Čini se da je kombinacija obavještajnih podataka dobivenih sa Zapada, oružja i obuke napokon urodila plodom, ali ukoliko bi se otišlo predaleko u jednom potezu, to može rezultirati velikim rizicima. S druge strane, karte koje je rusko ministarstvo obrane objavilo u nedjelju pokazuju da se Kremlj planira povući do linije rijeke Oskil duž pokrajine Harkiv te nije jasno hoće li se bojišnica tamo stabilizirati.

Kako iskoristiti dobitke?

Ukrajina, pak, sada može ciljati linije opskrbe u sjevernoj pokrajini Lugansk. Ruski gubitak Izjuma ublažava pritisak na Slovjansk sa sjeverozapada i omogućuje Ukrajini da pokuša preokrenuti situaciju s gubicima koje je pretrpjela u Donbasu – što je zajednički naziv za pokrajine Donjeck i Lugansk – počevši od grada Lisičanska. Istovremeno bi se mogla otvoriti prilika za napredak oko Hersona na jugu, odakle će Rusija vjerojatno morati povući dio svojih snaga.

Sada je ključno kakav će to politički učinak imati. Unatoč iznimnim događajima na bojnom polju, malo je vjerojatno da će Ukrajina moći definitivno poraziti Rusiju prije zime. Ipak, Kijev je pokazao kakvu razliku zapadna potpora može činiti i kakvu može činiti iduće godine, čak i otklanjajući potencijalne kritike izvana vezane uz rast cijena energije unatoč dolasku zime.

Moral u Ukrajini je i dalje visok, a politički ciljevi Kijeva su opsežni – povratiti sav teritorij, inzistirati na odšteti od Rusije i osigurati da se održe suđenja za ratne zločine. To nisu stvari s kojima bi se Kremlj za sada mogao složiti niti ih dopustiti. No, ruski predsjednik Vladimir Putin i vodstvo ruske vojske, koje je od nedjelja meta kritika čečenskog proputinovskog čelnika Ramzana Kadirova, suočavaju se s ozbiljnim pitanjima i problemima. Način na koji će odgovoriti mogao bi odrediti mogu li rat koji su započeli još uvijek moguće dobiti.

Veliki izazov za Kijev

I dok su ukrajinski posljednji uspjesi izazvali oduševljenje i zadovoljstvo u zemlji te ugodno iznenadili i same zapadne saveznike, The Wall Street Journal upozorava da poraz ruskih snaga u Ukrajini predstavlja veliki izazov za Kijev u smislu kako iskoristiti te dobitke na terenu.

General Valerij Zalužnji, vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ukrajine, kaže da su njihove trupe potisnule ruske snage s oko 1850 četvornih kilometara teritorija istočno od Harkiva – drugog po veličini grada u Ukrajini – od početak rujna. Sada ukrajinski zapovjednici moraju odlučiti kako iskoristiti svoj uspjeh na bojnom polju i pripremiti se za odgovor Rusije.

Ruska vojska priopćila je u subotu da se povlači iz Kupjanska i Izjuma, navodeći da pregrupira snage za obranu Donjecka. No, sada ukrajinski zapovjednici moraju odlučiti kako iskoristiti svoj uspjeh na bojnom polju i pripremiti se za odgovor Rusije. Ruska vojska priopćila je u subotu da se povlači iz Kupjanska i Izjuma s ciljem pregrupiranja snaga za obranu Donjecka.

Poučak Georgea. S Pattona

Karta bojnog polja koju je u nedjelju objavilo rusko Ministarstvo obrane pokazuje da su ruske snage napustile sve sjeverne dijelove regije Harkiv gdje Ukrajina nastavlja s protuofenzivom. Snažan proboj snaga Kijeva zapadni vojni analitičari hvale kao veliki taktički manevar. Brzo napredovanje ukrajinskih snaga pomaže njihovim nastojanjima na mnogim linijama bojišnice, pri čemu moral ukrajinskih boraca strelovito raste počevši od promjene morala u njezinu korist – energične, motivirane trupe koje napreduju obično se bore bolje od demoraliziranih branitelja područja pod svojom kontrolom koji se povlače. Iako je Ukrajina još daleko od pobjede, njezin poboljšani položaj na bojnom polju jača njezinu ulogu i u eventualnim mirovnim pregovorima s Rusijom.

No, ukrajinski zapovjednici sada moraju dobro procijeniti koliko će snažno napredovati jer vojna je povijest, upozorava WSJ, puna je primjera vojski koje su jurišale naprijed samo da bi na kraju bile blokirane ili odbijene. “Sjajno je postići brze uspjehe, ali nije stvar previše rastegnuti svoje trupe”, kaže Jeffrey Edmonds, stručnjak za nacionalnu sigurnost i Rusiju te viši analitičar u američkom ‘think tanku‘ Centar za novu američku sigurnost.

Ukrajinske snage sada imaju prednost ponovnog preuzimanja prijateljskog teritorija, tako da će obrana njihovih bokova i pozadine biti manja briga nego u situaciji kada se probijaju na neprijateljski teren.

No, čak i kada ne nailaze na velik otpor, jurišne snage zahtijevaju gorivo, streljivo i hranu kako mi mogle zadržati tempo. Primjerice, nakon savezničke invazije na Normandiju 1944. godine, postrojbe generala američke vojske Georgea S. Pattona jurile su više od 1100 kilometara do Luksemburga u roku od nekoliko tjedana, ali je njegovo napredovanje djelomično zaustavljeno jer je pretekao linije opskrbe. “Logistika je krvotok svake vojske”, ističe Seth Jones, direktor međunarodnog sigurnosnog programa u ‘think tanku‘ Centar za strateške i međunarodne studije. Naime, stvar je u ovakvim situacijama, upozorava, u prvom redu ne preteći logistiku.

Medvedev prijeti: “Naši sadašnji ultimatumi su dječje zagrijavanje. Slijedi potpuna kapitulacija Kijeva”

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije i dugogodišnji saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ponovno je uputio prijetnje Ukrajini.

“Zelenski je rekao da se neće upuštati u dijalog s onima koji postavljaju ultimatume. On ultimatume poznaje: potpuna kapitulacija kijevskog režima pod ruskim uvjetima”, istaknuo je.

“Sadašnji ‘ultimatumi‘ su dječje zagrijavanje naspram zahtjevima u budućnosti. I on ih zna: potpuna kapitulacija kijevskog režima pod uvjetima Rusije”, upozorio je Medvedev, prenosi ruski Tass.

Ranije je Zelenski rekao da u ovom trenutku nije spreman pregovarati s Moskvom.

“To je moj princip, ne razgovaram s onima koji postavljaju ultimatume”, rekao je u intervjuu za CNN.

Prema njegovim riječima, Ruska Federacija navodno nema želju pregovarati na konstruktivan način. Zelenski je potvrdno odgovorio i na pitanje hoće li se “boriti do kraja” i dodao da bi sporazum između dviju zemalja mogao biti sklopljen nakon što Rusija napusti ukrajinske teritorije, ne precizirajući na što misli, navodi jutarnji.hr.