Ruski predsjednik Vladimir Putin opozvao je dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transdnjestrije, separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe, prenosi Reuters.
Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.
Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja. Navodi da je odluka donesena kako bi se “osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima”.
>Putin za rat optužuje Zapad i tvrdi da je nemoguće poraziti Rusiju na bojištu
Ta odluka dio je niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak.
Napeti odnosi
Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Transdnjestrije Alexandru Flenchea kazao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.
“Ukaz je politički dokument koji provodi koncept vanjske politike Rusije”, kazao je Flenchea za Publika-TV.
“Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta naših zemalja”, istaknuo je.
>Biden iz Poljske poručio Putinu: ‘Ne! Ukrajina nikada neće biti pobjeda za Rusiju’
>Europarlament traži da Ukrajina i Moldova bez odgode dobiju status EU kandidata
Kremlj je priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom vrlo napeti. Optužio je Moldaviju za provođenje antiruske agende. Naime, Moldavije je odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati pridružiti se EU.
>Wall Street Journal: Putinova prijetnja liberalnom poretku je razlog Zapadne intervencije u Ukrajini
Želi li Rusija srušiti prozapadnu vladu Moldavije?
Inače, nedavna objava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je ukrajinska obavještajna služba presrela ruski plan za rušenje prozapadne vlade u susjednoj Moldaviji podsjetila je svijet da bez obzira na neuspjehe Rusije kao vojne sile, ona i dalje prednjači u hibridnom ratovanju i utjecaju operacije.
Dok je Moldavija bila utonula u političku krizu nakon ostavke premijerke Natalije Gavrilite i pada njezine vlade, moldavska predsjednica Maia Sandu otkrila je daljnje detalje navodne zavjere, za koju je rekla da uključuje korištenje stranih glumaca “s vojnom pozadinom, kamufliranih u civilnu odjeću, poduzimanje nasilnih radnji, napade na državne institucije i uzimanje talaca.”
Krajem 2021., dok je Rusija provodila posljednje pripreme za svoju invaziju na Ukrajinu, Kremlj je usmjerio pogled na Moldaviju, upućujući kontinuirane prijetnje i puštajući bujicu dezinformacija i propagande. Okidač je bio proruskipredsjednik Moldavije Igor Dodon koji je 2020. izgubio na izborima od prozapadne Sandu. Prijetnje su dodatno eskalirale nakon invazije Moskve na Ukrajinu s nekim predstavnicima ruske vlade koji su pozvali na “denacifikaciju” Moldavije kako bi se zaštitili govornici ruskog jezika u zemlji.
Moldavija, zemlja s 2,6 milijuna stanovnika koja je susjeda Rumunjskoj i Ukrajini, a dobila je status kandidata za članstvo u EU u ljeto 2022., ali je tijekom prošle godine bila suočena s brojnim protuvladinim prosvjedima koje je organizirao oligarh Ilan Shor blisko povezan s Moskvom.
