Racionalizacija u javnom sektoru, tijekom koje bi u Srbiji bez posla moglo ostati oko 9.000 uposlenika, teško će pogoditi hrvatsku zajednicu u Subotici, što se u njezinu vodstvu tumači kao dio “planskog nastojanja da se ona stavi u depriviran društveni položaj“.
Subotička podružnica Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) objavila je u priopćenju da će značajan broj Hrvata ostati bez posla u gradskim javnim poduzećima zbog provođenja Odluke o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vrijeme u javnom sektoru, kojom je određeno da je 200 uposlenika u Subotici – višak.
Dokument je usvojila Radna skupina u kojoj su bili samo predstavnici dviju najjačih stranka u vladajućoj koaliciji – Saveza vojvođanskih Mađara (SNS) i Srpske napredne stranke (SNS).
DSHV je dio vladajuće koalicije u Subotici, ali nije bio pozvan da sudjeluje u radu Radne skupine, premda podupire inicijativu o racionalizaciji u javnim poduzećima.
“Slobodni smo izraziti strah da spomenuta odluka (u Subotici) predstavlja odraz sile pojedinih političkih stranaka i da je donesena u cilju namirivanja usko stranačkih interesa, pa čak i nacionalno sebičnih ciljeva, što izaziva strah kod Hrvata u Subotici koji će, kako sada stvari stoje, u najvećem broju ostati bez zaposlenja“, navodi se, među ostalim, u priopćenju DSHV-a.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je za hrvatske medije pojasnio da će racionalizacija u gradskim poduzećima najteže pogoditi pripadnike hrvatske zajednice, imajući na umu njihovu razmjernu zastupljenost, Smatra znakovitim kako u poduzećima kojim upravljaju članovi SVM-a i SNS-a neće biti tako oštrih kadrovskih rezova.
„To je posljedica provođenja, u etnokulturalnom smislu, nepravedne politike koje izravno nanosi štetu ovdašnjim Hrvatima. Razloge pak treba tražiti kod onih koje takve politike kreiraju, a moj je osobni dojam da se na taj način Hrvate želi isključiti iz struktura javne uprave i tako cijelu zajednicu staviti u depriviran društveni položaj“, naveo je Žigmanov.
Na upit nisu li su Hrvati samo kolateralne žrtve racionalizacije u javnim poduzećima, Žigmanov je odgovorio: “Bojim se da nisu, već da su, na temelju iznesenoga, dio nekakvog planskog nastojanja“.
On je dodao kako se ne zna točno koliko je Hrvata zaposleno u javnim službama gradova, pokrajinskim i državnim službama.
“U Srbiji ne postoji evidencija o nacionalnoj strukturi zaposlenih. No, izvjesno je da su Hrvati jako podzastupljeni u gotovo svim segmentima javne uprave. Recimo, prema službenim podacima MUP-a, 0,17 posto građana hrvatske nacionalnosti je uposleno u javnom sektoru, a u ukupnom stanovništvu Srbije Hrvata je 0,81 posto, što znači da je nesrazmjer jedan naprama pet. Također se zna da u gradu Subotici, u pojedinim kulturnim ustanovama, nema više od jednog zaposlenog hrvatske nacionalnosti, a u pojedinim javnim poduzećima ih je beznačajan postotak“, zaključio je Žigmanov.
Razmjerna zastupljenost u državnim tijelima na svim razinama jedan je od stalnih zahtjeva hrvatske manjine u dijalogu Srbije i Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
