Razočarenje vojvođanskih Hrvata zbog oslobađajuće presude Šešelju: Zadovoljština za žrtve je izostala

Vojvođanski Hrvati u četvrtak su iznenađeni i razočarani oslobađajućom presudom Haškog tribunala čelniku srpskih radikala Vojislavu Šešelju.

„Iznenađeni smo neugodno oslobađajućom presudom. Bilo je za vjerovati da će djelovanje i postupci Vojislava Šešelja biti prepoznati kao oni koji su stvarali ili bili u funkciji nastanka zločina. Hrvati u Vojvodini su i žalosni jer je izostalo kažnjavanje za zločine nad njima iz 90-ih godina. Zadovoljština za žrtve je izostala. No, pitanje je hoće li je sada ikada i biti…“, naveo je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.

Razočaranje nisu krili ni srijemski Hrvati koji su bili najteže pogođeni djelovanjem lidera radikala i njegovih pristaša. Procjenjuje se da njih oko 30.000 moralo napustiti svoje domove zbog ubojstava, incidenata, prijetnji i opće nesigurnosti.

„Znamo kroz što smo sve prolazili i zato nam jako teško pada odluka o oslobađanju Šešelja od odgovornosti za događaje u Vojvodini. Ispada da smo sami sebi bacali bombe i prijetili“, navodi među ostalim Ivan Gregurić, jedan od mještana hrvatske nacionalnosti u mjestu Stari Slankamen.

„No bilo kako bilo, prošlo je dosta vremena. Strasti su se smirile i nastavljamo svoje živote u suživotu s ljudima koji su došli tijekom devedesetih u naše mjesto. Opterećeni svakodnevnim problemima i nemamo vremena za slavlje ili čak tugovanje zbog ovih događaja. Za ono što se nam se dogodilo mi smo ožalili. Ostaje samo da se sjećamo tih vremena“, dodaje on.

Hrvati u Vojvodini očekivali priznanje da je i u Srbiji bilo ratnih zločina

Žigmanov je uoči izricanja presude izjavio da “Hrvati u Vojvodini očekuju priznanje da je i na teritoriju Srbije bilo ratnih zločina, da su oni bili žrtve toga“.

„To je tema o kojoj se u Srbiji nerado govori, koja se prešućuje. A presudom bi se moglo potvrditi da je žrtava bilo i na teritoriju Srbije, to jest Vojvodine, gdje navodno rata nije bilo, i gdje Hrvati ni na koji način nisu svoju lojalnost ni jednim činom doveli u pitanje. A prema podacima izbjegličkih udruga iz Vojvodine, 25 Hrvata je ubijeno na teritoriju Srijema i južne Bačke, a više od 30.000 je protjerano, odnosno napustilo svoje domove od 1991-1996. To se sve ne može pripisati samo Šešelju. Jer, iskazi žrtava kazuju da su, osim djelovanja paravojnih postrojbi, i vojska i MUP vršili etnički motivirana nasilja”, rekao je Žigmanov.

Vodstvo vojvođanskih Hrvata svake godine je 6. svibnja javnost podsjećalo ne obljetnicu početka progona srijemskih Hrvata. Toga dana prije 23 godine u srijemskom selu Hrtkovci održan je miting na kojemu su pročitana imena 17 mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti, a 20 obitelji hrvatske nacionalnosti nasilno je izbačeno iz svojih domova.

„Taj se događaj uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva i ostalih neistomišljenika iz Srijema, a poznato je kako su upravo srijemski Hrvati bili pod najžešćim udarom“, navodi svake godine DSHV.

Vojislav Šešelj oslobođen je međutim takvih optužbi. U presudi se navodi kako su suci utvrdili da je „Šešelj u nekim svojim govorima pozivao na progon nesrba, kao u vojvođanskom selu Hrtkovci u svibnju 1992.“, no Vijeće je zaključilo da “tužiteljstvo nije dokazalo da je taj govor doveo do odlaska Hrvata i kampanje progona”. Po presudi, nije dokazano da je Šešelj “govorom mržnje” počinio zločine u Vukovaru i Hrtkovcima, niti da ih je poticao i pomagao na drugim lokacijama u Hrvatskoj i BiH.