Presuda kojom je Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak odbacio tužbe za genocid što su ih uzajamno podnijele Hrvatska i Srbija nikoga u Bosni i Hercegovini nije iznenadila, no potaknula je dvojbe o tome kako je uopće moguće dokazati stvarni karakter zločina počinjenih tijekom ratova na području bivše Jugoslavije.
Među prvima koji su se tim povodom oglasili bio je predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa i reis-ul-ulema, emeritus Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić koji je presudom ICJ-a zabrinut.
“Ne zato što se to nije očekivalo, već zbog obrazloženja da se državu koja pod tim imenom nije službeno postojala do 1992. godine ne može smatrati odgovornom za teške zločine”, stoji u Cerićevoj izjavi dostavljenoj medijima.
On se pita nije li to svojevrsna uputa za moguće buduće zločine.
“Prvo rasturiš postojeću državu, zatim počiniš zločine protiv čovječnosti u drugim, novonastalim državama, potom promijeniš ime svojoj državi i onda pred Međunarodnim sudom pravde besramno pravdaš zločine tvrdnjom da je nova država nastala nakon tih zločina”, opisao je Cerić razloge svog čuđenja nad pravnom logikom po kojoj je Srbija oslobođena optužbi za genocid.
Bivši poglavar bosanskohercegovačkih muslimana ipak cijeni kako Srbija i nema razloga biti posebice zadovoljna, jer dok postoje ljudi koji pamte tu državu niti jedan sud ne može je osloboditi krivnje.
Za profesora ustavnog prava na sarajevskom sveučilištu Kasima Trnku jasno je kako je ICJ još u rješavanju tužbe BiH protiv Srbije postavio visoke standarde dokazivanja zločina genocida koje je teško dosegnuti s obzirom da bez obzira na nedvojbene zločine valja dokazati kako je baš tužena država planirala genocid.
Trnka drži kako je ovime umanjeno značenje Konvencije o sprječavanju genocida, što je loša poruka.
“Današnja presuda je poruka nedemokratskim i sličnim režimima da se mogu ponašati ‘komotnije’, bez straha da će biti osuđeni za zločin genocida”, kazao je Trnka kako ga citira agencija Onasa.
 u utorak odbacio tužbe za genocid što su ih uzajamno podnijele Hrvatska i Srbija nikoga u Bosni i Hercegovini nije iznenadila, no potaknula je dvojbe o tome kako je uopće moguće dokazati stvarni karakter zločina počinjenih tijekom ratova na području bivše Jugoslavije.){kind=link}